Veći iznosi proizvodno vezanih potpora za ovce i koze, s ciljem veće motivacije stočara i zaustavljanja pada proizvodnje u tom sektoru, a isto tako i za ostanak ratara u sektoru šećerne repe u kojemu padaju prinosi i površine – zbog čega je ugrožena i proizvodnja jedine preostale hrvatske šećerane, samo su neke od trećih izmjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (SP ZPP) Hrvatske za razdoblje 2023-2027. – koje je ovih dana odobrila Europska komisija. U dijelu potpora ruralnom razvoju povećane su alokacije za investicije u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu i njihova dostupnost većem broju potencijalnih korisnika u čitavom programskom razdoblju, tvrde iz ministarstva. Kao dodatni financijski instrument potpore pojedinim sektorima poljoprivredne proizvodnje i prerade uvode se i zajmovi s kapitalnim rabatom. Prethodno osiguranih 17 milijuna eura povećava na 49,7 milijuna.
Marko Vešligaj, zamjenik u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, kaže kako je dobro što je država predvidjela oko 32 milijuna eura više za osiguranje proizvodnje kako bi osiguranje usjeva, stoke i imovine bilo jeftinije i dostupnije. No sredstva za oporavak od prirodnih katastrofa potrebno je, tvrdi, 'spustiti' izravno na teren – jedinicama lokalne samouprave kako bi ona brzo došla do korisnika, s malo birokracije i brzim djelovanjem. Manje mjere koje su izbačene iz plana poput poljskih putova, manjih navodnjavanja, pokretanja malih OPG-ova, prijenosa znanja..., u budućnosti bi trebale ići iz nacionalnih sredstava. Preusmjeravanje sredstava s eko poljoprivrede na dobrobit životinja, odnosno bolje uvjete držanja u strateškom planu objašnjeno je slabim interesom za ekološku proizvodnju. Vešligaj tvrdi kako Ministarstvo nije učinilo dovoljno da bi ta mjera bila zanimljivija i prihvatljivija poljoprivrednicima jer bez eko poljoprivrede i održivosti, nema budućnosti hrane. Kako bilo, izmjene su najavile i manje papirologije te lakše prijave za određene potpore. Zbog pretjerane administracije, primjerice, vinska 'omotnica' dosad se slabo trošila. Lani smo iskoristili 50%, dok su noviji podaci porazniji govori Vešligaj.
Na upit koliko će poljoprivrednici profitirati s izmjenama strateškog plana novčano, socijalno, gospodarski, odgovara kako će to vrijeme pokazati.
- S oprezom smo primili na znanje da je intencija bila olakšati pristup kapitalu kao i mogući oprost dijela kredita ako projekt ispuni ciljeve, jeftinije i dostupnije osiguranje. No potrebno je raditi na prevenciji i jačanju kriznih mehanizama, a ne samo na osiguravanju. S druge strane, manje bespovratnih potpora znači i da dio novca treba vratiti. Drugim riječima, novac je dostupniji, ali ne i bespovratan – napominje. Na razini nekih mjera iz područja socijalne politike, govori se pak o zadržavanju stanovništva u selima, novim radnim mjestima, većoj sigurnosti prihoda i manjim sezonskim šokovima koji smanjuju iseljavanje. – Ne znam kako se to planira jer je mjera 73.13 Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima smanjena za čak 29,5 milijuna eura, dakle na pola. Sredstva su se mogla dobiti za nerazvrstane ceste, što je od iznimne važnosti za ruralna područja, i inače veliko opterećenje na proračune gradova i općina. Gospodarski – trebalo bi biti lakše ulagati u modernizaciju i preradu (npr. sir, suhomesnati proizvodi, pakiranje, drvo), očekuje se veća konkurentnost, no radnika nedostaje. Ako znamo da su u tom sektoru plaće niske, pitam se tko će raditi – ističe Vešligaj.
Ukupno povećanje sredstava za povoljne kredite i financijsku podršku u poljoprivredi je gotovo 25 milijuna eura, za ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju 36 milijuna eura (za modernizaciju farmi i opreme), a za ulaganja u preradu hrane, odnosno za preradu poljoprivrednih proizvoda oko 13 milijuna eura. No da bi se sredstva negdje povećala, negdje se moraju smanjiti. Modernizacija farmi je dobra, ali ne može ići bez ulaganja u infrastrukturu, tvrdi naš sugovornik. Što će biti nakon 2027., u novom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), kad EK planira kresanje blagajne za poljoprivredu i ruralni razvoj te bi Hrvatska prema prvim informacijama trebala dobiti 1,3 milijarde eura manje?
- Već se sada se reduciraju mjere za ruralni razvoj te mi se ovo čini kao priprema za za potpuno ukidanje drugog stupa ZPP-a – tvrdi Vešligaj te dodaje kako smanjenje u tom dijelu nikada nije dobro jer očito postoji interes. Na prošlom natječaju ugovorena su sva sredstva. _ Ovo će biti veliki problem na terenu jer znamo da je javna infrastruktura ključna. Moglo se možda usmjeriti sredstva barem na obnovu javne infrastrukture u slučaju klimatskih kriza – napominje.
U svakom slučaju manje novca za europsku, pa tako i hrvatsku poljoprivredu, bit će veliki udar na agrar.
- Opstanak europske poljoprivrede i ruralnih zajednica ovisi o ZPP-u. Sredstva za projekte ruralnog razvoja ni dosad nisu bila dostatna za potrebe naših ruralnih zajednica, a sada se smanjuju na nacionalnoj – i na europskoj razini. Svako slabljenje zajedničke politike i proračuna dodatno će ugroziti opstanak malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača, ali i ruralnih krajeva. Ako želimo zadržati vlastitu poljoprivredu, imati vlastitu hranu i ruralne krajeve u kojima će biti stanovništva, važno je očuvati ZPP kakav poznajemo. Bez hrane nema ni sigurnosti zbog koje sada sve žrtvujemo, a ovakva kriza će se nesumnjivo preliti i na druge segmente društva – zaključio je Vešligaj.
Otvori KEKS Pay
Gospodarstvo u kojem je primarni cilj uzeti poticaje a sve drugo je sporedno osuđeno je na propast.