Naslovnica Vijesti Hrvatska

Krumpir ne treba rasprodati jer će mu cijena zbog nestašice rasti

Sadnja je kasnila i prinosi su manji, osobito u sjevernoj Europi i Rusiji – doznali su uzgajivači na skupu u Nedeljancu
05. kolovoza 2010. u 17:15 2 komentara 7 prikaza
\'VARAZDIN MEDIMURJE Dan krumpira u Nedeljancu PRESNIMIO Izak Vrtaric / VLM\'
Foto: PRESNIMIO IZAK VRTARIĆ / VLM

Stotinjak proizvođača krumpira, distributera sjemenskog krumpira i agronoma okupilo se u Nedeljancu u povodu Danu polja krumpira. Zaključak je jednoglasan – treba taktizirati s prodajom jer će mu rasti cijena.

- Ova je godina drugačija. Proljetos je bilo puno kiše, a poslije su bile velike vrućine. Mjesec dana kasnilo se sa sadnjom. I kod nas, i u Istri, i u Dalmaciji. Mladi krumpir stoga se prodavao po pet do šest kuna, a inače je četiri kune – kaže organizator, poljoprivrednik Marko Hladika.

Došli su i gosti iz Slovenije, Mađarske i Nizozemske i domaćim uzgajivačima otkrili važan podatak – nestašica je krumpira iz sličnih razloga i na sjeveru Europe te u Rusiji. Rusi navodno puno kupuju krumpir u Poljskoj i Njemačkoj. Krumpir se otkupljuje od proizvođača u europskim zemljama trenutačno za 27 centi po kilogramu, a kod nas po 1,50 kuna.

– Poskupljenje će stići i u Hrvatsku. Općenito je nestašica povrća. Oni koji se ozbiljnije bave uzgojem, preporučuju da se ne juri u prodaju – kaže Hladika.

No i najbolje namjere padaju u vodu kad proizvođač nema gdje uskladištiti krumpir, što je rak-rana domaćih poljoprivrednika. Krumpir pošto-poto moraju prodati na jesen, kako ne bi propao. A kada bi imali skladišta u kojima bi se mogao dobro očuvati do svibnja, obrali bi vrhnje.

Naime, u listopadu i studenome cijena je najniža.

Na žalost, izvoz u sjevernu Europu teško je ostvariv, ponajprije zbog strogih zakonskih propisa, zbog kojih se dugo čeka da se preveze preko granice.

Prinos treba povećati na 50 tona po hekt

Prinos treba povećati na 50 tona po hektaru

– Zaštita krumpira danas je puno složenija, zbog intenzivne proizvodnje. Pojavljuju se novi sojevi gljivica, zbog kojih su potrebni novi fungicide. Kvalitetu donosi probrano sjeme – kaže Marko Hladika. Hrvatski uzgajivači, dodaje, žele li ostvarivati profit, uskoro će morati postići prinos 50 tona po hektaru, kao na Zapadu te, naravno, okrupniti parcele. Kod nas se, kaže, postiže najviše 30 do 35 tona po hektaru.

– Bez toga nećemo se moći uklopiti u programe europskih proizvođača krumpira i biti konkurentni na tržištu. Moramo pratiti što kažu savjetničke službe – kaže. (iv/VLM)

ČUDOTVORNA METODA
Kim Kardashian svoju mladolikost duguje tretmanima kisikom

A1 izdvaja za Vas

  • Kronika:

    Sam najte prodati. Nek uvoznici zarađuju na uvoženom. Pak vas netko žejne prek vode vodi. Oj seljančeki baš mi vas je žal.

  • Felicijen:

    Što ćemo jesti?!