U velikom intervjuu koji je dao mađarskoj televiziji ATV, Zsolt Hernadi, predsjednik uprave MOL Grupe, osim na situaciju s ruskom naftom, osvrnuo se i na zatvaranje Hormuškog tjesnaca.
- Trenutno se ne preporučuje tranzit kroz Hormuški tjesnac. Neki brodovi to pokušavaju, ali većina se zasad suzdržava. Otprilike 7-8 posto globalnih količina sirove nafte zapravo čeka, a dio toga je već uračunat u cijenu. Tijekom proteklog mjeseca globalne cijene sirove nafte porasle su za više od 10 posto. Najneposredniji utjecaj vidljiv je na tržištima dizela, jer se otprilike 20 posto globalne trgovine dizelom kreće kroz tjesnac. Cijene dizela porasle su za 16% u usporedbi s razinom od prošlog petka - to je već konkretna, mjerljiva posljedica. Sličan trend može se vidjeti i kod prirodnog plina. Europske cijene porasle su s povijesne razine od oko 15 eura na gotovo 40 eura, a čak i u usporedbi s razinom od 30-32 eura prije sukoba, to predstavlja povećanje od otprilike 20 posto. Danas se globalne cijene plina zapravo uspoređuju s LNG-om, odnosno ukapljenim prirodnim plinom, rekao je Hernadi te nastavio s komentarom na porast cijena plina u Europu.
- Katar je najavio da zaustavlja proizvodnju LNG-a, što znači da će na globalnom tržištu doći do nestašice LNG-a. To se događa u vrijeme kada su, nakon hladne zime, razine skladištenja plina u Europi pale na povijesno niske razine - trenutno oko 30 posto. Upravo je to razdoblje kada bi se skladišta trebala početi puniti, jer se zima bliži kraju i moraju početi pripreme za sljedeću sezonu grijanja. Ali odakle? Više ne možemo potpisivati nove ugovore o plinovodima s Rusijom; samo postojeći ugovori mogu funkcionirati. U stvarnosti, te bi se količine morale nabaviti s globalnog tržišta. To će biti izazov, potvrdivši očit zaključak do kojeg su trenutno došli praktično svi europski mediji nakon oštećenja katarske proizvodnje LNG-a. Reuters se u prenošenju ovog intervjua koncentrirao na podatak koji je iznio Hernadi a tiče se naftovoda Družba.
- Idemo ovo jasno reći - i to možemo reći s čistom savješću: sam naftovod nije oštećen. Stalno se govori o oštećenju naftovoda. Cjevovod nije oštećen. Zapravo, nakon udara i naknadnog požara, sirova nafta proizvedena u Ukrajini preusmjerena je u naftovod iz drugih skladišta. Ukrajina proizvodi sirovu naftu, ali ne upravlja rafinerijom, pa se ta nafta mora prodati. Dio se prevozi željeznicom do Poljske, a dio nam teče naftovodom. Ukrajinski kolege su nas tada kontaktirali i zamolili da brzo preuzmemo ovu sirovu naftu kako bismo spriječili daljnju eskalaciju i izbjegli još veći požar. Preuzeli smo 35.000 tona sirove nafte ukrajinskog podrijetla, koja je bez problema tekla naftovodom Družba. Nafta je nastavila stizati naftovodom najmanje dva do tri dana, rekao je Hernadi. I dalje tvrdi kako naftovod nije oštećen nego se radi o političkoj odluci da se on ne pokreće.
- Nakon izbijanja požara, naši ukrajinski kolege su nas kontinuirano obavještavali da će požar biti obuzdani i ugašeni u roku od nekoliko dana te da će naftovod također biti ponovno pokrenut u roku od nekoliko dana. Bilo je to pomalo kao da samoj smrti govoriš: 'Vrati se sutra, vrati se sutra' - uvijek još jedan, dva ili tri dana. Ali za razliku od te analogije, oni su istinski namjeravali ponovno pokrenuti naftovod. Kad su rekli dva ili tri dana, dali su detaljna objašnjenja što će se dogoditi tijekom tog vremena. Kasnije, kada smo pitali zašto naftovod još uvijek nije ponovno pokrenut, rečeno nam je da još nije donesena nikakva odluka o ponovnom pokretanju. A izostanak odluke teško se može opisati kao tehnički problem, kazao je. Svoje stajalište oko transporta ruske nafte brani i dalje uporno.
- Optimističan sam i u osnovi vjerujem da će zdrav razum na kraju prevladati. Ako doista govorimo o političkoj odluci, onda su Mađarska i Slovačka zapravo uhvaćene u politički škripac, budući da su to dvije zemlje koje trenutno koriste južni dio naftovoda Družba. To postaje politički škripac kada se u priču ubace Hrvatska, pa čak i Europska unija. Odjednom svi izgledaju nevino i kažu da se možemo opskrbljivati s mora sirovom naftom koja nije ruska. Da, ali nije bez razloga što smo dobili dozvolu za korištenje naftovoda Družba do 2027., rekao je Zsolt Hernadi.