Jedan od pet Europljana vjeruje da je u određenim slučajevima diktatura bolja od demokracije, pokazuje istraživanje poje je prenio Politico. Snažna manjina diljem kontinenta ima antiparlamentarne stavove i ne smatra krajnju desnicu prijetnjom demokraciji, otkriva istraživanje koje je provela anketna tvrtka AboutPeople, a naručio think tank Progressive Lab u pet zemalja: Grčkoj, Francuskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Rumunjskoj. Istraživanje, provedeno između 25. studenog i 16. prosinca, pokazalo je široko rasprostranjeno nezadovoljstvo načinom na koji demokracija funkcionira u praksi, a ne samom demokracijom. Oko 76 posto Grka, na primjer, izrazilo je nezadovoljstvo načinom na koji demokracija funkcionira u njihovoj zemlji, u usporedbi sa 68 posto u Francuskoj, 66 posto u Rumunjskoj, 42 posto u Velikoj Britaniji i 32 posto u Švedskoj. Studija dolazi u vrijeme rastuće podrške populističkim i nacionalističkim snagama diljem kontinenta, s krajnje desničarskim strankama koje imaju visoke rezultate u anketama u Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
"Tradicionalne podjele između europskih zemalja nestaju, a krajolik postaje složeniji", rekao je Dimitris Papadimitriou, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Manchesteru, referirajući se na kategorizacije poput zapadne, istočne i južne Europe. "Zemlje poput Rumunjske, koje su posljednjih godina doživjele brz gospodarski rast, ne čine se kao da uspostavljaju veće povjerenje u liberalnu demokraciju", rekao je Papadimitriou. "Bogate zemlje poput Švedske suočavaju se s pritiskom na svoje demokratske institucije i padom povjerenja građana u njih. Francuska, a u manjoj mjeri i Velika Britanija, nalaze se u dubokoj krizi. Grčka se čini kao da neugodno balansira između opće krize povjerenja u svoje institucije i pomalo nejasnog vjerovanja u ideale demokracije".
Osim što je jedan od pet, 22 posto, rekao da u određenim slučajevima diktatura može biti njihova preferirana opcija, jedan od četiri, 26 posto, također se složio s izjavom: "Kad bi u mojoj zemlji postojao sposoban i učinkovit vođa, ne bi mi smetalo da ograniči demokratska prava i da ne bude odgovoran građanima za svoje postupke". Međutim, otpor ideji autoritarne vladavine i dalje je snažan, a 69 posto ispitanika odbacilo je taj prijedlog. "Anketa ne izražava opće nezadovoljstvo ili nekritičko odbacivanje demokratskog sustava", rekao je George Siakas, docent na Sveučilištu Demokrit u Trakiji u Grčkoj. "Izražava nezadovoljstvo građana načinom na koji on funkcionira, s jasnim karakteristikama usmjerenim protiv elite i 'protiv establišmenta'".
Što se tiče povjerenja u institucije, Europska unija je najbolje prošla s 43 posto, nadmašivši medije s 27 posto i političke stranke s 24 posto. Trećina ispitanika nije se složila s mišljenjem da uspon krajnje desnice predstavlja opasnost za demokraciju. Grčki ispitanici imali su najveći osjećaj otuđenosti od svojih političkih stranaka, pri čemu je 55 posto reklo da se ne osjećaju blisko stranci za koju su glasali na posljednjim izborima, u usporedbi s 53 posto u Rumunjskoj, 47 posto u Velikoj Britaniji, 43 posto u Francuskoj i 32 posto u Švedskoj.
Otvori KEKS Pay
Trenutačne demokracije, ahahah, kao onomad u Rumunjskoj.