Nakon više incidenata s dronovima, Poljska je odlučila reagirati te su borbeni zrakoplovi oborili bespilotne letjelice, a zračne luke privremeno su zatvorene. U noći na srijedu, usred vala ruskih napada na Ukrajinu, veći broj dronova prešao je u poljski zračni prostor. Glavno zapovjedništvo vojske izvijestilo je o "više od desetak" letjelica. Iz NATO-a su potvrdili da su na radarima u Poljskoj zabilježili više od deset objekata. Prema riječima ministra obrane Władysława Kosiniaka-Kamysza, borbeni zrakoplovi koji su uzletjeli upotrijebili su oružje protiv neprijateljskih objekata. Vojska je priopćila da je nekoliko dronova uništeno.
Do sada je Poljska redovito podizala vlastite borbene zrakoplove i NATO-ove avione stacionirane na svom teritoriju tijekom ruskih zračnih napada na Ukrajinu, ali isključivo radi nadzora. Posljednjih dana dodatno je stavljena u pripravnost i protuzračna obrana. Nova situacija sada je ta da po prvi put letjelice zaista oborene u poljskom zračnom prostoru. Samo u ponedjeljak pronađeni su ostaci drona na polju kukuruza u selu Polatycze blizu granice s Bjelorusijom. Državno odvjetništvo je priopćilo da dron nije nosio eksploziv i da je bio označen ćirilicom. Još je prerano reći je li riječ o vojnoj letjelici ili o dronu kojim se koriste krijumčari. Nitko nije ozlijeđen, piše focus.de.
Još u kolovozu jedan je dron pao na polje kod mjesta Osiny i eksplodirao. Ministarstvo obrane tada je govorilo o ruskoj vojnoj letjelici i optužilo Moskvu za provokaciju. Najozbiljniji incident dogodio se u studenom 2022., kada je u selu Przewodów na istoku Poljske pala raketa i usmrtila dvojicu muškaraca. Do sada je poznato da je najvjerojatnije riječ o zalutaloj ukrajinskoj protuzračnoj raketi. Službeno još nije razjašnjeno što se točno dogodilo. Sigurno je jedino da su dronovi povrijedili poljski zračni prostor u trenutku kada je Rusija izvodila masovne zračne napade na Ukrajinu. Poljska, članica EU i NATO-a, dijeli s Ukrajinom granicu dulju od 500 kilometara.
Glavno zapovjedništvo poljske vojske istaknulo je da je ovaj put, zbog velikog broja dronova, riječ o do sada neviđenom incidentu. "Ovo je čin agresije koji je predstavljao stvarnu prijetnju sigurnosti stanovništva", navodi se u priopćenju. Ministar obrane Kosiniak-Kamysz već je u utorak izjavio da je obaranje dronova "opravdano", ali da konačnu odluku o tome mora donijeti vojska. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da u petak u susjednoj Bjelorusiji počinje rusko-bjeloruska vojna vježba "Zapad-2025". Generalni inspektor njemačke vojske Carsten Breuer procjenjuje da će u Bjelorusiji sudjelovati oko 13.000 vojnika, a još 30.000 na ruskom teritoriju. Prema informacijama iz Minska, vježba je ipak smanjena u odnosu na prvotni plan i premještena iz zapadnog dijela zemlje prema unutrašnjosti kako bi se smanjile napetosti sa Zapadom. Poljska je, unatoč tome, najavila zatvaranje granice s Bjelorusijom zbog straha od provokacija.
Od početka ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., Poljska i baltičke članice NATO-a strahuju da bi mogle biti uvučene u sukob. Kod prvih povreda zračnog prostora dronovima na istočnom krilu ostalo je nejasno radi li se o tehničkim pogreškama jer i sustavi protuzračne obrane mogu izbaciti bespilotne letjelice s kursa. Međutim, veliki broj dronova tijekom protekle noći upućuje na moguće zaoštravanje situacije na vanjskoj granici NATO-a. Europski vojni stručnjaci već neko vrijeme tvrde da Rusija želi testirati reakciju NATO-a i sijati sumnju u njegovu spremnost na djelovanje. Savez trenutačno za zaštitu poljskog zračnog prostora koristi nizozemske F-35 lovce, njemačke Eurofightere i sustave protuzračne obrane Patriot.
U prvom koraku Poljska bi vjerojatno zatražila konzultacije po članku 4 NATO-ova ugovora. Taj članak predviđa konzultacije kad neka država članica smatra da su ugroženi njezin teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost. Članak 4 do sada je aktiviran sedam puta, posljednji put 24. veljače 2022., na dan ruskog napada na Ukrajinu, kada su ga zatražile Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Češka i Slovačka. Da bi Poljska aktivirala članak 5 i zatražila vojnu pomoć saveznika, za sada se smatra vrlo malo vjerojatnim budući da bi to nosilo ozbiljan rizik eskalacije. Članak 5 predviđa obvezu kolektivne obrane i propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Otvori KEKS Pay
Žarka želja da se Poljake ponovo žrtvuje neće biti uslišena na nesreću sotonista. Amen.