Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kolegije hrvatskoga jezika obvezno uvesti na sve fakultete

U sklopu Dana hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka, Odjel za komunikologiju HKS-a organizirao je okrugli stol "Položaj jezika u Prijedlogu kurikula Hrvatskoga jezika"
14. ožujka 2018. u 00:30 10 komentara 1056 prikaza
Hrvatski jezik
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kolegije hrvatskoga jezika treba obvezno uvesti na sve visokoškolske ustanove, jedan je od zaključaka okrugloga stola "Položaj jezika u Prijedlogu kurikula Hrvatskoga jezika" što je u utorak na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS) okupio stručnjake, dvojicu rektora - domaćina Željka Tanjića i gosta sa Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa, te brojno slušateljstvo.

Čuvanje identiteta Hrvatski jezik u BiH jednakopravan je na papiru, ali unitaristi ga guraju iz javnosti

U sklopu Dana hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka, Odjel za komunikologiju HKS-a organizirao je okrugli stol "Položaj jezika u Prijedlogu kurikula Hrvatskoga jezika".  Rektor prof. dr. Željko Tanjić istaknuo je da će HKS poduprijeti svaku inicijativu koja će pridonijeti tomu da hrvatski jezik dobije zasluženo mjesto koje mu pripada kao jednom od temelja nacionalnog identiteta, sredstvu osobnog izražavanja i alatu komunikacije kao elementu zajedništva nacije.

Hrvatski jezik kao čuvar identiteta, jezična kultura važan preduvjet za usvajanje svih nastavnih sadržaja

"Kao sveučilišnoj zajednici iznimno nam je stalo da se u predmetu Hrvatski jezik u predloženom kurikulnom dokumentu jezik dostojno zastupa, sustavno uči i podučava", rekao je Tanjić. Objasnio je da je za HKS to bitno iz dvaju razloga, od kojih je prvi očuvanje identiteta što je povijest pokazala da je izrazito važno. Drugi je pak razlog praktičniji a to je, dodao je rektor, jezična kultura naših studenata za koju smatramo da je važan preduvjet za usvajanje svih nastavnih sadržaja. Tanjić je kao bitan razlog za takvo stajalište naveo i kulturu komuniciranja, osobito onoga javnog koje, smatra, proživljava svojevrsnu krizu komuniciranja utemeljenoga na kulturi dijaloga, uvažavanju različitih stajališta, istinskome pluralizmu, argumentiranome govoru, aktivnome slušanju i standardnome jeziku.

Rektor Tanjić istaknuo je da je HKS svjestan da se podučavanje jezika i njegovanje jezične kulture ne bi trebalo zaustaviti na srednjoškolskom obrazovanju te ćemo, ustvrdio je, "davati ne samo deklaratornu podršku tihim, možda i pretihim, zahtjevima sveučilišnih profesora svih smjerova i grana za obvezno uvođenje jezičnih kolegija na visokoškolske ustanove, što u svom skromnom doprinosu pokazujemo i primjerom". Jer, kako je rekao, HKS je integrirano sveučilište koje teži interdisciplinarnosti pa smo zaposlili dva profesora hrvatskoga jezika, a među obvezne izborne kolegije uvrstili smo i  desetak kolegija na kojima studenti usvajaju jezična govorena i pisana znanja i vještine.

Upozorenje bez odjeka - kurikul, a ne kurikulum      

Moderatorica okrugloga stola dr. sc. Marijana Togonal s Odjela za komunikologiju HKS-a uvodno je sažela bitne elemente vezane uz obrazovnu reformu i napomenula da je zadanja verzija kurikula hrvatskoga jezika na 243 stranice zapravo predmet razgovora na okruglome stolu.

Kratko je predstavila i uvodničare - dr. sc. Željka Jozića, ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, doc. dr. sc. Vesnu Budinski, bivšu članicu Stručne radna skupina za Hrvatski jezik i docenticu na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Tamaru Gazdić-Alerić i dr. sc. Martinu Kolar-Billege, također s Učiteljskoga fakulteta i Tatjanu Doračić, profesoricu savjetnica na Gimnaziji A. G. Matoša u Samoboru.

Profesorica Gazdić-Alerić rekla je kako je riječ o četvrtoj inačici prijedloga kurikula hrvatskoga jezika, koja je uslijedila nakon recenzije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te napomenula "kako je posljednjih dana došlo do promjena po kojima to više nije prijedlog kurikula hrvatskoga jezika već kurikul hrvatskoga jezika, što onda znači da se on više ne može mijenjati".

Podsjetila je kako je "bez odjeka na mjerodavne ostalo upozorenje iz 2013. godine u Pravopisu hrvatskoga jezika da je pravilno reći kurikul, a ne kurikulum".

Na taj problem osvrnuo se i Željko Jozić te podsjetio da je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika donijelo zaključak da se latinska riječ curriculum na hrvatski jezik ne može prevesti kao kurikulum, nego hrvatskim nazivima naukovna osnova ili nastavni uputnik, a ako baš moramo onda kao kurikul. Nastavni kurikul, a do 1990. "plan i program" naziv je za nastavni plan i program po kojem predaju učitelji i profesori u hrvatskim školama.

Ishodi učenja ne mogu se navoditi bez sadržaja, nije povećana satnica hrvatskoga jezika

Jedna od brojnih tema o kojima je bilo riječi na okruglome stolu bili su i ishodi učenja pa je tako Martina Kolar-Billege ustvrdila kako se "ishodi učenja ne mogu navoditi bez sadržaja, ishodima ne možemo dodijeliti ocjenu, a koncept ishoda može ići jedino sa sadržajem". Dodala je da "ne zna kako se uopće došlo do ideje da se ishodi stave na prvo mjesto".

Profesorica u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji Marina Čubrić istaknula je kako je propuštena prilika da se poveća satnica hrvatskoga jezika u školama, a da se pri tomu opterećeni učenici rasterete nepotrebnih sadržaja.

Docentica Vesna Budinski s tim je u vezi rekla kako "ne može žmiriti na oba oka i ne reći da je optimalna pouka hrvatskoga jezika deset sati tjedno". Spomenula je da se u našim gimnazijama tjedno hrvatski jezik poučava četiri sata, a primjerice u francuskim gimnazija je za francuski jezik predviđeno deset sati nastave tjedno.

Profesorica Doračić upozorila je pak  da je obrazovna reforma trebala obuhvatiti i državnu maturu.

Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se svake godine u drugome tjednu mjeseca ožujka u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga jezika (1967). U tjednu hrvatskoga jezika održavaju se radionice, predavanja i skupovi posvećeni povijesti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskoga jezika, njegovu njegovanju i čuvanju, podučavanju i učenju.

Jezik je zakon Jezik je zakon Pogledajte što je priblezgavanje i jezične pogreške Ivana Vrdoljaka i Gordana Marasa Ministrica Divjak zadovoljna s HAZU-om Ministrica Divjak: Recenzijom HAZU-a konačno riješeni prijepori oko kurikuluma hrvatskoga jezika Sabina Glasovac Jezikoslovci i ustavni stručnjaci Dijalektima i jeziku manjina po Ustavu nije mjesto u Saboru
Kraš
ČOKOTERAPIJA
Mali vodič za kupovinu bez stresa: Kako izbjeći groznicu kupovanja blagdanskih darova?

A1 izdvaja za Vas

  • Direkt:

    Treba se vratiti izvornom Hr jeziku kakvim govore zagorci. . Sadašnji,nametnut hrvatima prijeko Vuka je neupitno srbski i ne vrijedi ubacivati i smišljati nove riječi. Trebat će nam puno vremena da se u potpunosti promijeni.

  • jukicam8:

    Treba uvesti, obranu i zastitu i samoupravljanje i koju cete jos glupost izmisliti, umjesto da se studenti strucno usmjeravaju vi ih zamarate glupostima, onda uvedite i vjeronauk

  • marijaqwer:

    To je nepotrebno opterećenje za studente, koji su već preopterećeni gradivom. Jezik neka studiraju oni kojima će to biti struka.