Prešutna prekoračenja na tekućim računima bila su tema večerašnje emisije Otvoreno na HRT-u, a Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, objasnio je odmah na početku što je to prešutni minus.
- Sve je počelo početkom 2018. godine i posljednjom izmjenom zakona o potrošačkom kreditiranju i sa spajanjem HNB-a o obračunu efektivne kamatne stope. Time je došlo da imamo dvije vrste prekoračenja. Jedno je dopušteno, a drugo prešutno. Na dopušteno su se odnosile sve efektivne kamatne stope, a na prešutno se prekoračenje to nije odnosilo. To je riješeno člankom 20 o potrošačkom kreditiranju u kojem je rečeno da se odnosi koji se odnose s klijentima iz tog dijela određuju općim uvjetima svake od banaka - rekao je Adrović.
Na konstataciju kako je država ograničila kamatnu stopu, a banke su pronašle rupu u zakonu, Adrović je rekao kako se u zakonu eksplicitno govori da se ograničenje efektivne kamatne stope ne odnosi na prešutna prekoračenja.
- Kod prešutnih prekoračenja nije bilo ograničenja efektivne kamatne stope i tamo je tržište rješavalo stvar - dodao je Adrović.
- U Hrvatskoj primanja većine ljudi nisu takva da mogu podmirivati osnovne životne potrebe. Iako mi koji živimo u Zagrebu imamo osjećaj da postoji nekakvo blagostanje, kada izađete iz Zagreba vidite stvarnu sliku Hrvatske gdje ljudi stvarno ne mogu financirati djecu te idu u kredite. I što se onda dogodi? Čovjek ne razumije dopušteni minus, prešutni minus. Ne dobije dovoljno informacija. Mislim da je to veliki problem - kazala je Dijana Kladar, odvjetnica iz Udruge "Potrošač".
Voditelj Mislav Togonal je upitao kada je HNB reagirao na ovo.
- Primijetili smo da su banke krenule s povećanjem naknada uz koje su vezani tekući računi, ne nužno uz prekoračenja nego uz tekuće račune. Svi dobro znamo da prekoračenje ne možemo dobiti ako nemamo otvoren račun. U tom kontekstu kad su krenule naknade rasti tu se HNB upustila u istraživanje da vidimo koji su razlozi, zbog čega rastu takve kamatne stope i da propitamo kakve su prakse koje se odnose na prešutna prekoračenja - rekla je Snježana Levar iz Hrvatske narodne banke.
- Pravno nismo pronašli nezakonitosti u takvom postupanju. Svi koji koristimo prešutno prekoračenje, na taj iznos plaćamo ugovorenu kamatu koja ne smije biti i nije utvrđena iznad maksimalnog iznosa. Ovaj iznos koji se spominje od 17.3 posto, to je efektivna kamatna stopa, a u nju je uključena i kamata na prekoračenje koje plaćamo i naknade za vođenje tekućeg računa - dodala je.
Na pitanje je li 17 posto lihvarska kamata.
- Tko bi rekao da nije, ali moramo znati razliku između kamate i efektivne kamate. Tu mogu biti osim naknada za vođenje računa i one naknade za obavijesti mailom i niz različitih naknada - kaže Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija.
Na pitanje što je s onima koji ne mogu vratiti minus i koji nisu kreditno sposobni, Čuraj je rekao kako je takvima ponuđen novi kreditni odnos od 12 mjeseci. Kako kaže treba vidjeti kako zaštititi građane i Vlada će promptno reagirati.
