Taj 2. studenoga 1917. ostat će, prema arhivskim podacima britanske meteorološke službe, zabilježen kao najtopliji dan tog mjeseca u Londonu: temperatura je dosegla gotovo petnaest stupnjeva, bilo je oblačno i sipila je kiša. Ostat će zabilježen i po tome što je britanski ministar vanjskih poslova Arthur James Balfour napisao hladno pismo, čijih će samo 67 riječi pokrenuti nezaustavljive tektonske promjene i, kao domino-efekt, izmijeniti – i još mijenja – povijest i sadašnjost, ne samo onog dijela svijeta na Bliskom istoku, Palestine i kasnije Izraela, nego i one svjetske. Povrh svega, najvažnije, pokrenut će vrtlog sudbina ljudi na tom prostoru, spiralu nestajanja, patnje i smrti.
POVIJEST SUKOBA PALESTINACA I IZRAELACA
Kako se kalio rat bez kraja
Od Balfourove deklaracije 1917. do naših dana samo se jednom, 1993., kada su Arafat i Rabin potpisali sporazume u Oslu, činilo da je miran suživot Palestine i Izraela ipak moguć, ali i to se ubrzo pokazalo kao obmana
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
