Dana 5. ožujka 1946. u američkom gradu Fultonu Winston Churchill održao je govor koji će ući u povijest kao jedna od najvažnijih političkih poruka 20. stoljeća. U dvorani Westminster Collegea, pred oko 1500 ljudi, bivši britanski premijer upozorio je na rastući utjecaj Sovjetskog Saveza u Europi i izgovorio rečenicu koja će obilježiti čitavu jednu epohu.
Na današnji dan davne 1946. godine u američkom gradu Fultonu, tada već bivši britanski ministar Churchill održao je govor koji će ući u povijest kao jedna od najvažnijih poruka 20. stoljeća. U dvorani Westminster Collegea, pred oko 1500 ljudi, Churchill je upozorio na rastući utjecaj Sovjetskog Saveza u Europi i izgovorio rečenicu koja će obilježiti čitavu jednu epohu. "Od Stettina na Baltiku do Trsta na Jadranu, željezna zavjesa spustila se preko kontinenta."
U trenutku kada je to izgovorio Churchill više nije bio premijer Velike Britanije. Nakon izbornog poraza 1945. bio je vođa oporbe i u Sjedinjene Države je došao privatno. Iako je uživao tijekom rata veliku popularnost, Britanci su na njega gledali kao na ratnog ministra te su se okrenuli promjeni. Ipak, uz njega je u publici sjedio američki predsjednik Harry Truman, što je govoru dalo posebnu političku težinu.
Svijet između savezništva i nepovjerenja
Drugi svjetski rat završio je tek nekoliko mjeseci ranije. Savezništvo između zapadnih sila i Sovjetskog Saveza formalno je još postojalo, ali su se napetosti već osjećale. Crvena armija bila je prisutna diljem istočne Europe, komunističke stranke jačale su politički utjecaj, a u Grčkoj je izbio građanski rat između komunističkih i antikomunističkih snaga.
Dok su se tenzije jačale, Moskva je počela iznositi teritorijalne zahtjeve i prema Turskoj, koja je bila gotovo cijeli Drugi svjetski rat neutralna zemlja, a povlačenje sovjetskih trupa iz Irana bilo je odgođeno. Na zapadu su još uvijek brojni vjerovali da je moguće na neki način očuvati ratno savezništvo sa Sovjetskim savezom. Churchill je, međutim, na tu situaciju gledao drukčije od ostalih.
Sunce je konačno zašlo nad Britanskim carstvom. Iz rata izlazi iscrpljeno, pokreti protiv kolonijalne vlasti počinju jačati te gubi status kolonijalne sile u Europi. Po Churchillovom mišljenju, samo SAD može zaustaviti ekspanziju sovjetskog utjecaja. SAD je iz rata izišao kao industrijski i vojni hegemon, a imao je i monopol nad nuklearnim oružjem.
"Željezna zavjesa" nad Europom
U središnjem dijelu govora Churchill je opisao novu političku kartu kontinenta. Prema njegovim riječima, gradovi poput Varšave, Berlina, Praga, Beča, Budimpešte, Beograda, Bukurešta i Sofije nalazili su se unutar sovjetske sfere utjecaja i pod sve snažnijom kontrolom Moskve.
Upozorio je da komunističke stranke u mnogim državama dobivaju političku moć znatno veću od svoje stvarne društvene potpore te da postoji opasnost uspostave totalitarnih sustava. Komunizam se, smatrao je, širi i izvan istočne Europe, uz potporu međunarodne mreže političkih pokreta. Unatoč oštrim upozorenjima, Churchill je naglasio da ne vjeruje kako Sovjetski Savez želi novi rat. Prema njegovu tumačenju, sovjetsko vodstvo želi učvrstiti politički utjecaj i proširiti vlastiti model vlasti.
Poziv na savezništvo Zapada
Jedna od ključnih ideja govora je bio poziv na blisko partnerstvo Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. Churchill je bio stajališta da bi "bratska zajednica naroda engleskog jezika" trebala postati temelj međunarodne stabilnosti. Govorio je i o ulozi Ujedinjenih naroda, koji su tada tek počinjali djelovati. Smatrao je da organizacija može postati jamac mira samo ako iza nje stoji stvarna vojna snaga i političko jedinstvo zapadnih demokracija. Churchill je pritom upozorio da se pogreška iz razdoblja nakon Prvog svjetskog rata ne smije ponoviti. Tada je, prema njegovim riječima, propuštena prilika da se pravodobno spriječi novi globalni sukob.
Reakcija istoka
Ovaj govor itekako je izazvao snažnu reakciju Sovjetskog Saveza. Staljin već par dana poslije u intervjuu za list Pravda optužuje Churchilla na poticanje na sukob Zapada i Istoka. Usporedio ga je i sa Hitlerom, jer, prema njegovom mišljenju, zagovara dominaciju "anglosaksonskih naroda". Sovjetska propaganda ubrzo se pokrenula te govor tumači kao otvoreni poziv na rat protiv SSSR-a, a izraz "anglosaksonski rasizam" česta je tema političkih kampanja i letaka kasnih četrdesetih godina.
Početak ere Hladnog rata
Za mnoge povjesničare upravo je Fulton označio početak Hladnog rata. Churchillov govor nije stvorio sukob između Istoka i Zapada, ali ga je jasno imenovao i učinio vidljivim cijelom svijetu. Pojam "željezne zavjese" ubrzo je postao simbol podjele Europe koja će trajati desetljećima. Kontinent je bio podijeljen na zapadni blok demokratskih država i istočni blok pod sovjetskim utjecajem.
Osamdeset godina kasnije Churchillov govor i dalje se smatra jednim od najproročanskijih političkih govora 20. stoljeća. Njegova procjena odnosa između Zapada i Sovjetskog Saveza pokazala se iznenađujuće točnom u desetljećima koja su uslijedila. U proljeće 1946. svijet je još uvijek živio u sjeni nedavno završenog rata. Churchill je u Fultonu upozorio da nova podjela već postoji. Povijest je pokazala da je ta podjela obilježila čitavu drugu polovicu 20. stoljeća.
Otvori KEKS Pay
