Od svog osnutka 1949. godine, gotovo pola stoljeća NATO je bio vojni div koji nikada nije ispalio ni metak u borbi. Njegova snaga ležala je u prijetnji, a ne u akciji, sve do posljednjeg dana veljače ratne 1994. godine koji je zauvijek promijenio Sjevernoatlantski savez. U sklopu operacije "Deny Flight" američki su lovci F-16 tog dana presreli zrakoplove bosanskih Srba koji su kršili zonu zabrane leta. Ono što je uslijedilo bila je prva borbena akcija u povijesti NATO-a. Dok je brutalni rat na tlu bjesnio, Ujedinjeni narodi su iznad brdovitog krajolika ratom ranjene Bosne i Hercegovine pokušavali obuzdati ratne aktivnosti uspostavom zone zabrane leta, koju je NATO provodio kroz operaciju "Deny Flight". No, snage bosanskih Srba odlučile su tada testirati odlučnost Zapada, pokrenuvši niz događaja koji će u povijest ući kao ‘vatreno krštenje’ najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu.
Oko šest sati ujutro, 28. veljače 1994., s piste aerodroma Udbina, u tada okupiranom dijelu Hrvatske, poletjela je formacija od osam zrakoplova. Šest jurišno-izvidničkih mlaznih zrakoplova Soko J-21 Jastreb i dva naprednija jurišna zrakoplova J-22 Orao, pod kontrolom zračnih snaga Republike Srpske i tadašnje tzv. Republike Srpske Krajine, uputilo se u misiju duboko unutar bosanskohercegovačkog teritorija. Cilj im je bio bombardiranje postrojenja tvornica naoružanja, "Bratstvo" u Novom Travniku i "Slavko Rodić" u Bugojnu, koje su bile ključne za obranu Armije BiH. Leteći nisko, kako bi izbjegli radarsku detekciju, piloti su ušli u zonu zabrane leta. Bio je to drzak i proračunat potez, ali i izravan izazov Ujedinjenim narodima i NATO-u, uz pretpostavku da će međunarodna zajednica, kao i mnogo puta do tada, reagirati samo diplomatskom notom.
Međutim, visoko na nebu iznad Mađarske, britanski tim u NATO-ovom zrakoplovu za rano otkrivanje i nadzor (AWACS) uočio je na svojim ekranima neidentificirane letjelice. Putem radio veze odmah su upućena upozorenja, a piloti su pozvani da se prizemlje ili napuste zonu zabrane leta. No, ta upozorenja srpski piloti, kako se kasnije otkrilo, nisu niti čuli, jer njihovi zastarjeli radio uređaji nisu mogli primiti frekvenciju koja je korištena. Trenutak kasnije AWACS je prema uljezima usmjerio par američkih lovaca F-16C Fighting Falcon iz 526. lovačke eskadrile "Black Knights", koji su tada bili u rutinskoj patroli iznad Mostara. Američki piloti, kapetani Robert "Wilbur" Wright i Scott O'Grady, brzo su se približili i vizualno identificirali Jastrebove koji su upravo završavali svoj borbeni nalet, ispuštajući ubojiti teret bombi na predviđene ciljeve unutar tvorničkih krugova.
Budući da je kršenje zone zabrane leta bilo očito i agresivno, iz zapovjedništva je tada stiglo zeleno svjetlo za djelovanje. Uslijedio je kratak, ali žestok zračni dvoboj koji je bio demonstracija goleme tehnološke nadmoći američkih zrakoplova. U 6 sati i 42 minute kapetan Wright je zaključao cilj i ispalio raketu AIM-120 AMRAAM koja je pogodila i uništila posljednji Jastreb u formaciji. Preživjeli srpski zrakoplovi su se razišli te su se pokušali spasiti manevriranjem kroz uske doline, no bijeg je bio nemoguća misija. Wright je nastavio potjeru te je u sljedećih nekoliko minuta, s dvije infracrveno navođene rakete AIM-9 Sidewinder, srušio još dva Jastreba. Njegov kolega, O'Grady, ispalio je jednu raketu, no ona je promašila cilj. Kako je prvi par zrakoplova F-16 ostajao bez goriva, u borbu je uskočio drugi par američkih lovaca. Potjeru je preuzeo kapetan Stephen "Yogi" Allen te je preciznim pogotkom srušio četvrti Jastreb. Cijela akcija, koja je trajala svega nekoliko minuta, za srpske je pilote bila šokantan i smrtonosan susret - većina njih nije čak niti vidjela zrakoplove koji su ih oborili.
Epilog prve bitke: Tri poginula pilota
Ishod prvog, borbenog djelovanja NATO-a bio je poražavajući za srpske snage. NATO je službeno potvrdio uništenje četiri zrakoplova, no srpski izvori kasnije su priznali i gubitak petog zrakoplova, koji se, leteći na maloj visini, srušio tijekom pokušaja bijega. Poginula su tri srpska pilota, Ranko Vukmirović, Zvezdan Pešić i Goran Zarić, dvojica pilota uspjela su se katapultirati i preživjeti, dok se jedan teško oštećen Jastreb uspio vratiti u bazu u Udbini. Dva zrakoplova J-22 Orao, koja su napala tvornicu u Bugojnu, uspjela su neopaženo izvršiti zadatak te se sigurno vratiti. NATO u toj akciji nije pretrpio nikakve gubitke. Poruka koja je poslana tog jutra bila je nedvosmislena i snažna - Sjevernoatlantski savez više nije bio samo ‘tigar od papira’, a zona zabrane leta bila je linija čije prelaženje ima smrtonosne posljedice. Kapetan Robert Wright ušao je u američku vojnu povijest kao prvi pilot nakon Korejskog rata koji je u jednoj misiji oborio tri mete.
Prva, ali ne i posljednja NATO-ova akcija
Banjalučki incident, kako je akcija kasnije nazvana, bio je samo početak - ta prva borbena operacija otvorila je vrata za puno odlučnije i agresivnije vojno djelovanje NATO-a u Bosni i Hercegovini. Već u travnju 1994. Savez je izveo prve udare na zemaljske ciljeve kod Goražda, a u studenom iste godine bombardirana je i zračna baza Udbina, s koje su poletjeli Jastrebovi. Kulminacija je uslijedila u ljeto 1995. godine, zračnom akcijom "Operation Deliberate Force" (Namjerna sila), koja je bila usmjerena protiv položaja vojske bosanskih Srba, te je odigrala ključnu ulogu u privođenju rata kraju i potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma. Sudbina je htjela da Wrightov suborac iz prve povijesne akcije, kapetan Scott O'Grady, u lipnju 1995. godine, ponovno dospije u središte svjetske pozornosti nakon što je njegov F-16 bio oboren iznad sjeverozapadne Bosne projektilom sustava SA-6.
Nakon što se katapultirao iz zrakoplova, koji se doslovno raspao u zraku, O'Grady je proživio šest dramatičnih dana - izbjegavao je potjere srpskih snaga i preživljavao u divljini, jedući kukce i travu. Ta se drama završila jednom od najspektakularnijih i najopasnijih akcija spašavanja u modernoj vojnoj povijesti. Kako bi iz neprijateljskog obruča, duboko unutar neprijateljskog teritorija, spasili pilota oborenog zrakoplova marinci iz sastava 24. ekspedicijske postrojbe za specijalne namjene, s jurišnog broda USS Kearsarge, uz potporu više od 40 zrakoplova, proveli su visokorizičnu operaciju TRAP (Tactical Recovery of Aircraft and Personnel). O'Grady je uspješno izvučen, a njegova sudbina ostala je neraskidivo vezana uz ratni put NATO-a na ovim prostorima. Prva ispaljena raketa, 28. veljače 1994., nije samo srušila jedan zrakoplov, ona je srušila i čitavu dotadašnju doktrinu Saveza, transformirajući ga u silu koja će ubuduće aktivno oblikovati ishode sukoba, od Kosova i Afganistana, do Libije, definirajući tako novu eru u svojoj povijesti.
Otvori KEKS Pay
Da je bilo ranije i odlučnije nikada ne bi srpski narod imao epitet genocidan uz rezoluciju UN-a.