Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Josipović: Hrvatska je talac odnosa s Haaškim sudom

Danas u Hrvatskoj nitko ne skriva topničke dnevnike, a greška je počinjena prije deset godina kada je pristup dokumentima omogućen ljudima koji na to nemaju pravo – rekao je Josipović.
24. veljače 2011. u 12:58 83 komentara 9 prikaza
josipovic (1)
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

– Hrvatska je talac odnosa s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju jer je to jedan od uvjeta za proširenje EU – ustvrdio je predsjednik Republike Ivo Josipović u uvodnom govoru na međunarodnoj konferenciji o pravnom i društvenom naslijeđu Haaškog suda koja se održava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Govoreći da smo talac Haaškog suda, predsjednik je problematizirao slučaj tzv. topničkih dnevnika.

– Tu je bilo nespretnosti hrvatske politike i stvarao se dojam da Hrvatska nešto skriva. Danas u Hrvatskoj nitko ne skriva topničke dnevnike, a greška je počinjena prije deset godina kada je pristup dokumentima omogućen ljudima koji na to nemaju pravo – rekao je Josipović i dodao kako je nepravedno kočiti put neke zemlje zbog prošlosti koja se ne može ispraviti.

Uz napomenu da mu je osnovni pogled na Haaški sud globalno pozitivan jer on znači veliki iskorak u kažnjavanju počinitelja ratnih zločina nakon Nürnberga, predsjednik je napomenuo da su očekivanja da će taj sud kazniti sve počinitelje bila nerealna.

Ipak, Josipović je kazao da Haški sud nije obuhvatio sve počinitelje zločina koje je trebao, a obuhvatio je neke koje nije trebao. Kao da je lovio male ribe da bi došao do velikih. Predsjednik je primijetio i da je samo djelomično ostvaren cilj satisfakcije žrtvama, te istaknuo kako nema ni jedne odluke kojom bi se žrtvama dosudila odšteta.

No, ozbiljna kritika koju je uputio Haaškome sudu odnosi se na njegovu osnovnu ulogu.

– Sudu nije primjerena ambicija utvrđivanja povijesne istine. Ta je ambicija naštetila sudu i međunarodnoj pravdi. Presude su važna građa i nisu osnova za utvrđivanje povijesne istine – oštar je bio predsjednik dometnuvši da je upravo ovo stvorilo dojam politiziranosti Haaškog suda i oduzelo mu previše vremena na neproduktivne iskaze svjedoka koji su tumačili povijest Balkana i Europe koji nije bio korektan.

Najvišu ocjenu Haaškome sudu predsjednik Josipović dao je zbog utjecaja na društvene i promjenu nacionalnih pravosuđa.

– Ranije nije postojala svijest da su i naši počinitelji ratnih zločina. Mi smo u Hrvatskoj branili svoju zemlju, no to ne znači da i na našoj strani nije bilo počinjenih zločina – rekao je predsjednik. Podsjetio je i na vrijeme kada se osnivao Haaški sud i naveo da smo u Hrvatskoj otvorena srca dočekali njegovo osnivanje jer smo očekivali da će to biti sud za druge, a ne za nas.

– Tadašnja politika je imala figu u džepu –  zaključio je Josipović.

 Iz uvodnog izlaganja Howarda Morrisona, suca Haaškog suda, osobito je bila zanimljiva izjava kako je njegovo osobno iskustvo suradnje s državama odlično. Uz to je govorio da sudski postupak mora biti takav da stranke i žrtve sud napuste s osjećajem pravde i da je suđenje bilo pošteno.

Goran Ivanišević
ĐOKOVIĆEV TRENER
Goran Ivanišević: Uništio mi je život, zbog njega nisam mogao spavati
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
  • -obrisani-:

    24.02.2011. u 13:42h kajinx je napisao/la: evo ti deo izvestaja SAVEZNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA ZU/SG-780/92/DOC-1/S SAVEZNA VLADA IZVEŠTAJ KOMISIJI EKSPERATA USTANOVLjENOJ NA OSNOVI REZOLUCIJE SAVETA BEZBEDNOSTI 780 (1992.) KVALIFIKACIJA DELA: Namerno ubijanje civila MESTO I VREME: Borovo naselje, 04. juli 1991. ... prikaži još!91. KRATAK OPIS: U cilju zastrašivanja srpskog naroda i etničkog čišćenja teritorija ubijeni su Dragan Mijatović, Stojan Stojanović i neki drugi, za sada neidentifikovani građani srpske nacionalnosti. INDICIJE O IZVRŠIOCU: Počinioci su pripadnici ZNG Republike Hrvatske i MUP Hrvatske Zdravko Komšić, Marko Nujić, Stjepan Mačković, Tade Ištuk. DOKAZI: Protiv pomenutih ličnosti pokrenut je zahtev za sprovođenje istrage od strane Vojnog tužilaštva u Beogradu. Svi dokazi o svojstvu i vremenu izvršenja krivičnog dela kao i izjave svedoka nalaze se u spisima predmeta pri Vojnom tužilaštvu u Beogradu - I VTK br. 1139/92. NAPOMENA: Sva ova lica su shodno sporazumiu između Vlade SR Jugoslavije i Hrvatske o razmeni zatvorenika razmenjene u Nemetinu 14. avgusta 1992. KVALIFIKACIJA DELA: Namerno ubijanje civila MESTO I VREME: Borovo selo, 13. juli 1991. KRATAK OPIS : Đuričić Milenko odveden je tog dana u 17 časova od strane dva lica pripadnika Zbora narodne garde i ubijen. Njegovo telo pronađeno je u Dunavu kod Begeča 17. jula 1991. godine. Familija je 27. jula prepoznala telo pokojnog Đuričića koji je zatim sahranjen u Novom Sadu. INDICIJE O IZVRŠIOCU: Pretpostavlja se da je jedan od ubica Nebojša Hodak koji je i uhapsio Đuričića. DOKAZI: Izjave supruge ubijenoga koja je data Državnoj komisiji za ratne zločine i zločine genocida 7. aprila 1992. godine. Potvrde o smrti Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, obdukcioni zapisnik br. SP566/91 Instituta za sudsku medicinu u Novom Sadu kao i drugi relevantni dokumenti Ministarstva unutrašnjih poslova odnosno Okružnog sudije u Novom Sadu. NAPOMENA: Ime Nebojše Hodaka vezuje se i za ubistvo srpske porodice Zec u Zagrebu. KVALIFIKACIJA DELA: Namerno ubijanje civila MESTO I VREME: Selo Sotin, Vukovar, 29. juli 1991. KRATAK OPIS: U cilju uništenja srpske nacionalnosti i pravoslavne vere ubijen je Mihajlo Nađ. INDICIJE O IZVRŠIOCU: Počinioci su Zdravko Komšić, Stjepan Mačković, Ivan Mikulić i Tade Ištuk, pripadnici ZNG Republike Hrvatske. DOKAZI: Protiv pomenutih ličnosti pokrenut je zahtev za sprovođenje istrage od strane Vojnog tužilaštva u Beogradu. Svi dokazi o svojstvu i vremenu izvršenja krivičnog dela kao i izjave svedoka nalaze se u spisima predmeta pri Vojnom tužilaštvu u Beogradu I - VTK br. 1139/92. NAPOMENA: Sva ova lica su shodno sporazumu između vlada SR Jugoslavije i Hrvatske o razmeni zatvorenika razmenjena u Nemetinu 14. avgusta 1992. godine. KVALIFIKACIJA DELA: Namerno ubijanje civila MESTO I VREME: Mirkovci (Teritorija sada pod zaštitom UNPROFOR), period juli-avgust 1991. KRATAK OPIS: Od strane pripadnika ZNG na svirep način ubijeni su sledeći meštani ovog sela: Macura Milan, Šivčić Svetko, Šašić Pajo, Šašić Marija, Građanski Dragoljub (zaklan na spavanju). INDICIJE O IZVRŠIOCU: Vojne i policijske snage ZNG. DOKAZI: Izjave nadležnih vlasti u selu Mirkovcima, koje su poslate Crvenom krstu u Novom Sadu i Državnoj komisiji za ratne zločine i zločine genocida. KVALIFIKACIJA DELA : Namerno ubijanje civila MESTO I VREME: Sarvaš, Vukovar, 02. avgust 1991. KRATAK OPIS: Pripadnici hrvatske paravojne jedinice su toga dana upale u kuću Veselina Adamovića i ubili njega i njegovu ženu Gospavu, Kada ih je pronašla mrtve Gospavina majka, pošla je po lekare ali je kada se vratila videla da njihova tela odvozi u nepoznatom pravcu Igor Farčić, Hrvat iz Sarvaša. INDICIJE O IZVRŠIOCU : Pripadnici ZNG Republike Hrvatske. DOKAZI: Izjava komšinice Bogdanke Radović, registrovana kod Državne komisije za ratne zločine. KVALIFIKACIJA DELA: Namerno ubijanje civila MESTO I VREME: Sarvaš, 02. avgusta 1991. KRATAK OPIS.: Ubijeni su: Bojanić Melanija (1927), Bojanić Dušan (1950), Bojanić Branka (1952), Adamović Veselin (1944), Adamović Gospava (1949), Jerenić Lazar (1954), Petrović Zorka (1926), Sandić Svetislav (1939) i Milojević Dušan (1964). Svi ubijeni su bili civili srpske nacionalnosti. INDICIJE O IZVRŠIOCU : Pripadnici MUP i ZNG Republike Hrvatske. DOKAZI: Izveštaj Mesne zajednice Jelenovo (Ranije Sarvaš), Izjave Veljka Tepavca, Simić Radomira i službenika koji nije hteo da otkrije svoj identitet. KVALIFIKACIJA DELA: Namerno ubijanje civila MESTO I VREME: Sisak, između 23. i 27. avgusta 1991. KRATAK OPIS: Zoran Vranešević, radnik \"Karić Banke\" u Beogradu .- ranije zaposlen u MUP-u Sisak, ubijen je prilikom putovanja u selo Kinjačku na sahranu svoga oca. Ubistvo je izvršeno hicima iz vatrenog oružja u glavu i grudi. INDICIJE O IZVRŠIOCU: Pripadnici Oružanih sastava Republike Hrvatske. DOKAZ: Izjava Ljubice Vranešević (Ul. Mišarska br. 8 - Beograd). NAPOMENA: Prema izjavi Aleksandra Banjanina iz Siska, Zoranovo telo je nađeno kod Starog grada obešeno o vrbu i spušteno u reku Kupu. Telo je sahranjeno 28. avgusta 1991. na groblju u Sisku. .

  • MaloMisto:

    hej @sipe daj pazi malo, kaznit ce te sef

  • kajinx:

    \"Mi smo u Hrvatskoj branili svoju zemlju, no to ne znači da i na našoj strani nije bilo počinjenih zločina\"... Evo tih zločina: Svibanj 1991. pokolj u Borovu Selu 2. svibnja 1991. 12 osoba. Napad na policijsku ophodnju. Srpanj 1991. ... prikaži još!. pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991. Počinili pobunjeni Srbi. Kod Dvora na Uni. Masakr zarobljenih civila. Pokolj u Zamočama 26. srpnja 1991. Četnici. Masakr hrv. policajaca. Pokolj u Strugi 27. srpnja 1991. 12 osoba. Četnici iz Dvora na Uni. Hrv. civili iz Zamlaća kao živi zid. Masakrirano 5 hrv. policajaca. Istog dana su ubijene još 3 osobe u Dvoru. Pokolj u Kozibrodu 26. srpnja 1991. 10 osoba pripadnika hrvatskog MUP-a. Pokolj u Dalju 1. kolovoza 1991. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. 5 osoba. Radnici na željeznici, ubili ih kolege s posla, iz susjednog sela. Pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991. 5 osoba. 5 staraca. Pokolj u Bjelovcu 14. kolovoza 1991. Kod Petrinje. Pokolj u Lovincu 14. kolovoza 1991. Kod Gospića. Pokolj u Pecki 16. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. 4 starije osobe. Čuntić i Dragotinac. 16. kolovoza 1991. pokolj policajaca u Žutoj Lokvi. 24. kolovoza 1991. 4 osobe. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a. od Srp. Vojske. Pokolj u Skeli kod Gline 29. kolovoza 1991. 10 osoba. Rujan 1991. pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. 20 Hrvata. Pokolj u Četekovcu kod Kostajnice, od Srp. Vojske. 3. rujna 1991. 24 Hrvata.. Balincima i Čojlugu, kod Slatine, Srp. vojske. Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. 20 masakriranih hrv. gardista. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. Petrinja, položaj oko nove bolnice. 18. rujna 1991. 17 masakriranih osoba pripadnika ZNG. Autokamp Grabovac, Plitvička Jezera 25. rujna 1991. 3 malodobne osobe. Srp. vojska. (JNA) Listopad 1991. pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline 1. listopada 1991. pokolj u Čorcima 4. listopada 1991. pokolj u Vagancu 9. listopada 1991. pogrom u Lovasu 10. listopada 1991. pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića 13. listopada 1991. pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991. U općini Perušić, pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991. 32 osobe, kod Gline. Pokolj u Karancu 17. listopada 1991. 4 hrv. civila Mučeni u policijskoj postaji Beli Manastir i smaknuti na farmi. Pokolj u selima Skakavcu i Brešanima. sredina listopada Pokolj kod Baćina 20. listopada 1991. Pokolj u Lipovači 28. listopada 1991. Lipovača/Drežnik. Pokolj u Petrinji 4. studenog 1991. 76 osoba. Pokolj u Poljanku 7. studenog 1991. 6 civila. U općini Korenica. Pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. 42 osobe (16 djece). Pokolj u Erdutu 9. studenog 1991. 15 osoba. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Erdutu 11. studenog 1991. 5 civila. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari.] Pokolj u Saborskom 12. studenog 1991. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog. Ovčara 18. studenog 1991. Masakr u Škabrnji 18. studenog 1991. Pokolj u selu Klancu sredina studenog 1991. 20 hrv. civila. Četnici. Kod Slunja. Pokolj u Dabru 21. listopada 1991. 7 osoba. Kod Vrhovina. Ekshumirani su 4. travnja 1992. Pokolj u Vrhovinama 22. i 23. studenog 1991. 8 hrv. civila. Četnici. Vrhovine i Dabar. Pokolj u Smoljancu 4. prosinca 1991. 7 osoba. Plitvički kraj. Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. Uk. 7 civila. U općini Korenica. Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. 15 hrv. civila (3 malodobne djece) Pripadnici postrojbe t.zv. RSK t.zv. \"šiltovi\". Gornje Jame, Glina. Pokolj u Voćinu i Humu kod Slatine 12.-14. prosinca 1991. 47 hrv. civila. Voćin i Hum kod Slatine. Pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Srp. odmetnici. Kod Hrv. Kostajnice. Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. 21 hrv. civil (4 djece). IDG Jose Kovačevića i \"Šiltovi\". Joševica na Banovini, od Gline. Pokolj u Erdutu 26. prosinca 1991. 7 osoba. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. 5 hrv. civila (5 staraca). U zadarskom zaleđu Siječanj 1992. pokolj u Polju i Lađevačkom selištu 16.-21. siječnja 1992. 10 osoba. Četnici. 10 hrv. civila. Kod Slunja. Pokolj od strane Četnika u zaseoku Šašići kod Ervenika (Knin). 18. siječnja 1992. 4 osobe (2 malodobne djece.) 1993. Pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. 10 civila. Rujan 1993. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993. 3 civila, 11 ranjenih od mine, prigodom počasti. (Hvala ”ribnik”).