Vukovar je ponosan, Vukovar je hrabar. On je bio jučer, postojat će sutra i bit će jači i snažniji negoli je bio do rata – rekao je kratko zapovjednik 204. vukovarske brigade Mile Dedaković danas na Danu sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Program je počeo u krugu vukovarske bolnice i kolonom sjećanja vukovarskim ulicama.
Tiho i ponosno tisuće Vukovaraca i građana iz cijele Hrvatske uputilo se ulicama grada prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve poginule i nestale civile te branitelje Vukovara.
Spasonosni pregovori
Među sudionicima kolone bio je i Pilip Karaula, zapovjednik obrane Mitnice, koji je toga 18. studenoga napustio grad i potom u srbijanskim logorima proveo devet mjeseci, od kojih šest u samici.
– Tijekom cijele godine pokušavamo sve te tužne događaje staviti po strani, ali oni uvijek, a posebno u studenome, isplivaju. Ipak, poslije svega, mogu reći da sam sretan jer smo dobili slobodnu Hrvatsku – rekao je Karaula, koji je imao veliku ulogu u izvlačenju civila i branitelja iz opkoljene Mitnice. Na današnji dan prije 18 godina Karaula je pregovarao s predstavnicima JNA o izvlačenju civila i branitelja.
– Pregovore sam vodio s pukovnikom JNA, Nebojšom Pavkovićem, koji je sada u haaškom pritvoru zbog zločina na Kosovu. Moj osnovni zahtjev bio je da se civili što prije i što dalje prebace od Vukovara kako bi se sklonili od četničkih paravojnih postrojbi. Na sreću, dogovor je realiziran, a da nije, žrtve u Vukovaru sigurno bi bile još veće i strašnije – ističe Karaula. Kaže da je Pavković za pregovora bio korektan te da je uvažavao vukovarske branitelje nazivajući ih hrvatskim oružanim snagama. Civili su prevezeni, iako su mnogi od njih završili po logorima, a branitelji, uz pratnju JNA, što je bilo veoma važno, prevezeni po logorima u Srbiji. U to vrijeme na Mitnici je u skloništima bilo i 4000 građana koji su, ističe Karaula, zbog pregovora ostali živi.
– Najbolji dokaz tome je činjenica da se poslije pada Vukovara s područja Mitnice traže tri osobe, a da je tada nestalo 2630 građana – kaže Karaula. Danas je nezadovoljan koliko je učinjeno u Vukovaru. – Moglo se i moralo više. Vukovaru je potrebna sustavna i kvalitetna pomoć da nas se vrati barem na razinu od 1991. Slično razmišlja i Branko Borković Mladi Jastreb, koji državu smatra najodgovornijom što Vukovar nije obnovljen.
U koloni sjećanja, zadnji put kao predsjednik RH, bio je i Stjepan Mesić, koji je najavio da će i sljedećih godina sigurno ovim povodom dolaziti u Vukovar.
– Razaranje i zločini u Vukovaru bili su očito planirani, nisu se dogodili slučajno, kao ni zločin u Srebrenici – rekao je Mesić te dodao da su vukovarske žrtve živote dale i za Europu i svijet koji je šutio dok je Vukovar razaran.
– Bilo bi dobro da se povuku neke pouke iz toga zločina prije svega zbog onih koji ne miruju i pokušavaju razbiti BiH, a koji bi možda mogli ponoviti ono što se dogodilo na Ovčari ili u Srebrenici – rekao je Mesić. Izrazio je nezadovoljstvo protokolom po kojemu vijenac podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju zasebno nisu mogli položiti Hrvatska vojska i policija, koje su i stvarale državu Hrvatsku.
Bolje sutra
Jadranka Kosor prvi je put bila sudionik kolone sjećanja kao premijerka.
– Vukovar i Vukovarce nikad ne smijemo zaboraviti jer bismo se tada odrekli i vlastite budućnosti. Moramo učiniti sve da se u Vukovaru otvore radna mjesta, mogućnost zaposlenja, a samim tim i bolja perspektiva – rekla je Kosor napominjući i da je proteklih godina Hrvatska mnogo učinila na rasvjetljavanju i procesuiranju ratnih zločina, ali i da je potrebno učiniti dodatne napore kako bi odgovorni odgovarali.
prsutislanina