U iščekivanju kanonizacije hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca, večeras je u Europskom parlamentu otvorena izložba „Kardinal Stepinac – apostol nade i ljubavi prema Bogu i ljudima“.
Izložbu je organizirala hrvatska zastupnica u EP-u Marijana Petir u suradnji s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te Hrvatskim katoličkim sveučilištem, a otvorila ju je potpredsjednica EP-a Mairead McGuinness, uz prisustvo pomoćnog zagrebačkog biskupa, mons. Ivana Šaška kao izaslanika zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. McGuinnes je istaknula kako je izložba svojevrsno svetište u srcu Europskog parlamenta.
Važno je gledati prošlost kao što radimo danas, a isto tako nadati se u bolju i svjetliju budućnost. Mons. Ivan Šaško zahvalio je Petir što je Zagrebačkoj nadbiskupiji, kao suorganizatoru izložbe, omogućeno predstaviti život i vrijednosti koje je živio i za koje je umro nadbiskup Alojzije Stepinac, ne samo kao pastir Katoličke Crkve u teškim vremenima za Europu i svijet, nego kao izniman Europejac kojega vrijedi upoznati te se i u sadašnjemu vremenu nadahnjivati njegovom zauzetošću i hrabrošću.
Nadbiskup Stepinac već je po svojoj službi bio trajno izložen ne samo očima javnosti nego i udarcima triju pogubnih ideologija: fašizma, nacizma i komunizma, koje su obilježile velik dio europskoga 20. stoljeća. Osim te neizbježne izloženosti po službi, iz svoje je odgovornosti i ljudskosti nadbiskup Stepinac sebe izložio u zauzimanju za čovjeka kojemu je prijetila pogibija, kojemu je oduzeto ljudsko dostojanstvo, bez obzira kojoj rasi, vjeri, kulturi ili narodu pripadao. Izložio je sebe do mjere ugroženosti vlastitoga života – rekao je mons. Šaško, ističući kako totalitarni režimi nisu prihvaćali Stepinca u njegovoj dosljednosti prema istini i u obrani čistoće savjesti. Zbog toga su ga neprijatelji najprije izložili svojim interesima, a kada to nije uspjelo – zbog čvrstoće njegovih stavova – izložili su ga pogrdama, optužbama i osudi.
Trag njegove izloženosti nije nestao, premda je bio podvrgnut strašnomu iskrivljavanju i manipuliranju. No nakon pada komunističkoga sustava, o nadbiskupu Stepincu može se govoriti slobodno, ali smo svjesni da je višedesetljetna propaganda otežala pristup bez predrasuda, osobito onima koji nisu s nama dijelili povijesne okolnosti toga vremena, istaknuo je mons. Šaško. Prema njegovim riječima, izložba seže i dalje od samoga nadbiskupa, jer je on u sebi sažeo kako povijesnu dramu hrvatskoga naroda, tako i drugih naroda u sličnim okolnostima.
Stoga ova izložba i predstavljanje naznačuje važan dio duhovne baštine Europe. Jer, Stepinac, po svojoj formaciji i po zalaganju za istinski humanizam, jest primjer Europejca koji je živio vrijednosti kršćanske kulture, koja je uvelike odredila identitet Europe, osobito kulturom milosrđa.
Drago nam je što na ovome važnom mjestu za Europu možemo pred političare i pred posjetitelje Europskoga parlamenta staviti lik nadbiskupa Stepinca i kao smjerokaz i kao poticaj da u svojim odgovornostima živimo izloženost i založenost za vrijednosti koje ostvaruju puninu ljudskoga života – rekao je mons. Šaško, dodajući kako se time na stanovit način omogućuje novim naraštajima da nadbiskupa Stepinca promatraju u širemu značenju i današnjih brzih promjena i previranja u europskoj stvarnosti.
To je maleni iskorak koji Stepinca 'vraća Europi', a nadamo se da će izložba o njemu pomoći i da Europa jasnije vidi samu sebe – istaknuo je.
Eurozastupnica Marijana Petir kazala je kako je život blaženoga Alojzija Stepinca život istinskog mirotvorca, čovjeka nepokolebljive, hrabre vjere i pouzdanja u Boga, čvrste nade i ustrajne ljubavi prema svakom čovjeku.
Bio je neustrašivi pastir koji se, unatoč svim pritiscima tadašnjega komunističkog režima nije odrekao vjernosti Katoličkoj Crkvi i Rimskom prvosvećeniku kako bi sačuvao jedinstvo Crkve. Kao istinski domoljub niti u najtežim trenucima nije želio napustiti svoju zemlju Hrvatsku. U prilog tomu idu i njegove riječi ispisane na grobu u zagrebačkoj prvostolnici: Ljubiti pravdu a mrziti nepravdu - to je moje načelo. U ljubavi prema hrvatskom narodu neću se dati ni od koga natkriliti.
Petir je istaknula kako je unatoč teškoćama i ponižavanjima, blaženi Alojzije Stepinac bio apostol mira i kao osnovu kršćanstva naglašavao je ljubav, pa i prema neprijateljima.
Njegove snažne riječi i djela i danas su nam primjer i putokaz kako svoj život izgraditi i nadograđivati na pravim temeljima. Njegov lik, život i djelo iznimno su značajni za hrvatski narod, ali i za cijelu Katoličku Crkvu. Bio je istinski junak i jedan od najvećih svjedoka vjere našega vremena. Stoga me raduje što Europa ima priliku ovom izložbom upoznati put svetosti tog iznimnog čovjeka. Nasljedovanjem primjera života blaženoga Alojzija Stepinca svatko od nas može još čvršće ugraditi svoj kamenčić u mozaik boljega društva i svijeta. Neka nam on koji je zastupao duhovno jedinstvo naroda kao temelj jedinstvene Europe učvrsti našu humanost i obnovi zajedništvo čiji je graditelj bio, a koje je toliko potrebno današnjoj Europi – rekla je Petir.
Izložba Stepinčev život predstavlja u obliku vremenske lente koju je pripremio mons. Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, a praćena je nizom fotografija s blaženikovim citatima. U sklopu izložbe postavljene su i tri skulpture bl. Stepinca, akademskih kipara Josipa Poljana, Tomislava Kršnjavoga i Ante Jurkića, gipsana posmrtna maska akademske kiparice Mile Wood, prvo djelo o Stepincu, nastalo dan poslije njegove smrti, te četiri medalje posvećene blaženiku akademskog kipara prof. Damira Mataušića. Sutra se u EP-u održava i konferencija o blaženom Alojziju Stepincu.
>>Kardinal Sarah: Stepinac je uvijek branio vjernike
Bravo Petir ! Sada jednu izlozbu o ulozi pravoslavne crkve u podrsci Hitleru i u genocidno-sovinistickom pohodu velokosrba i njihovih saveznika jugonacionalista. O tome ni jedni ni drugi nece pricati, kriju kao zmija noge...isto kao i monstruoznu Nedicevu Srbiju i cinjenicu da je Srbija uzivala u 3 godine potpunog mira nakon sto su pobili sve Zidove u koncetracijskim logorima koje danas izbjegavaju iti obiljeziti a kamoli o tome aktivno govoriti. Nasuprot tome, svi srbi i drugi jugonacionalisti sustavno ponavljaju lazi jugo historiografije 45-99 . Ili u najboljem slucaju selektivne poluistine. To je srz i srce "sukoba" i u danasnjoj Hrvatskoj...Bravo Petir ! Jos kada bi imali odgovorne politicare na desnici i centru, srusili bi tu laznu jugonacionalisticku agresivnu politiku bez problema...od ljevice to nije za ocekivati. Oni traze i podrzavaju(Milanovic) zabranu pjesme "Lijepa li si"!? O tempora, o mores !