Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 131
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Hrvatska najovisnija o uplatama

Iseljeni građani u Hrvatsku poslali 4,25 milijardi eura, više od sedam posto BDP-a

Cijene autobusnih karata u eurima
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
1/3
29.01.2023.
u 21:31

Stranci zaposleni ili doseljeni u Hrvatsku 2021. godine u svoje su zemlje proslijedili 534 milijuna eura, od čega je 226 milijuna eura isplaćeno u neku od članica EU, a 308 milijuna eura u treće zemlje

Od svih država članica EU Hrvatska je najovisnija o privatnim doznakama njezinih državljana koji žive i rade ili samo rade u inozemstvu i one su premašile vrijednost sedam posto hrvatskog BDP-a. U Hrvatsku su njezini iseljeni građani 2021. godine na privatne račune doznačili 4,25 milijardi eura, objavio je europski statistički ured. Daleko nakon Hrvatske s udjelom privatnih doznaka u nacionalnom BDP-u od tri posto su Letonija i Rumunjska. Hrvatska je po transferima rame uz rame sa Srbijom, a veću važnost privatnih doznaka za nacionalnu ekonomiju i BDP imaju samo Kosovo (18%), Crna Gora (10%) te Bosna i Hercegovina (10,5%) i Albanija. Usporedbe radi, privatne doznake iz inozemstva čine samo 1,2 posto slovenskog BDP-a.

Eurostat navodi da je više od polovice iznosa (56% od ukupno 131 milijarde svih prekograničnih transfera) išlo iz jedne države članice EU prema drugoj, što ne iznenađuje s obzirom na to da se građani EU mogu slobodno kretati i raditi na cijelom tržištu EU. Postoje, međutim, iznimke: odljevi iz Poljske (98%), Grčke (92%) i Španjolske (90%) usmjereni su pretežno u gospodarstva izvan EU; dok su Irska (90%), Italija (86%) i Litva (71%) primale svoje doznake uglavnom izvan EU. Najatraktivnija lokacija za zapošljavanje građana Europske unije izvan zajedničkog EU prostora bila je Švicarska, odakle je 15,5 milijardi eura isplaćeno u Francusku, 6,1 milijarda eura u Njemačku, pet milijardi eura u Italiju, 1,1 milijarda u Portugal i 700 milijuna eura u Austriju. Rumunjska (jedna milijarda eura) i Poljska (0,6 milijardi eura) i dalje primaju znatne svote iz Velike Britanije.

Veliki neto odljevi u 2021. godini zabilježeni su s Marokom (5,0 milijardi eura), Filipinima (2,0 milijarde eura), Turskom (1,5 milijardi eura), Kinom (1,3 milijarde eura) i Indijom (1,3 milijarde eura). Gledaju li se druge tranzicijske zemlje, Češka je primila 3,7 privatnih doznaka, ali iz te su zemlje isplaćene 3,4 milijarde eura, doznake u Mađarsku bile su tri milijarde eura, a isplate 1,1 milijardu eura, a u Rumunjsku je na privatne račune građana sjelo 7,7 milijardi eura.

Stranci zaposleni ili doseljeni u Hrvatsku 2021. godine u svoje su zemlje proslijedili 534 milijuna eura, od čega je 226 milijuna eura isplaćeno u neku od članica EU, a 308 milijuna eura u treće zemlje. Privatne su doznake prema RH 2020. godine pale, ali 2021. premašile su iznos iz pretpandemijske godine. U Hrvatsku je 2019. stiglo 3,8 milijardi eura, a isplaćeno je 476 milijuna, godinu kasnije priljev je smanjen za dvjesto milijuna eura, a isplate su porasle za 23 milijuna eura, da bi 2021. uslijedilo rast na obje strane. Zahvaljujući privatnim doznakama tri su države, Francuska, Belgija i Hrvatska, ostvarile suficit na tekućem računu, odnosno bile bi u minusu u bilanci sa svijetom da nisu profitirale na izvozu vlastitog stanovništva.

Komentara 27

BR
Brandfackel2
22:10 29.01.2023.

Dakle, da rezimiramo... Dodamo li ovim brojkama milijune koje dijaspora potroši u RH za vrijeme boravka u domovine te pribrojimo izravne investicije, milodar dijaspore najuspješnija je privredna grana u RH... Idući put kada netko od drugova zalaje protiv dijaspore, neka pogleda ove brojke i neka se sakrije u kućicu. Veleizdajnici su omogućili da oni koji rovare protiv Hrvatske imaju više zastupnika u Saboru nego dijaspora!

Avatar Komunikolog1
Komunikolog1
22:04 29.01.2023.

Treba im oduzeti pravo glasa! Kakva dijaspora, treba manjinama dati još bar 8 zajamčenih mjesta.

JU
juma
00:26 30.01.2023.

Ne šaljem ja ništa Hrvatskoj, nego roditeljima. Ne želim da se pate i gladuju sa 350 ili 400 eura mjesečne mirovine. Naravno da ti novci posredno ulaze u hrvatsko gospodarstvo, ali u biti kao i drugi obavljam posao koji bi trebale raditi hrvatske institucije i socijalni i zdravstveni sustav. Bitno je da tamo sjede neki ljudi koji su masno plaćeni da ne rade ništa, ili još gore zamračuju novce od kojih bi oni najugroženiji mogli barem malo bolje živjeti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije