Prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Bit će to Europa, zaključeno je 2019. godine, kad je donesen Europski zeleni plan, s ciljem da se u zakonodavstvo svake članice EU ugradi stremljenje uklanjanju upravo onoliko emisija CO2 koliko se i proizvodi. Daleko je još do ispunjenja cilja klimatske neutralnosti, barem sudeći prema podacima Eurostata, jer samo 21,8 posto energije potrošene u EU proizvedeno je iz obnovljivih izvora.
Najviše ih koristi Švedska, koja je 62,6 posto svoje energije proizvela iz biomase, vode, vjetra, s pomoću dizalica topline i tekućih biogoriva, slijede je Finska, Latvija, Estonija, Austrija, Danska i Portugal, a onda – mi. Hrvatska je zemlja koja, s nešto više od 30 posto energije dobivene iz obnovljivih izvora, pripada među 12 zemalja koje su unutar prosjeka EU po iskorištavanju onoga što priroda nudi, tu su još i Litva, Slovenija, Rumunjska i Grčka, dok se preostalih 15 država našlo ispod 21,8 posto. Obnovljive izvore energije najmanje iskorištava Luksemburg, samo 11,7 posto, a u istraživanje Eurostata uključene su i dvije zemlje koje nisu članice EU: Island i Norveška. Uz pomoć hidroelektrana, vjetroelektrana te ostalih sličnih postrojenja ove dvije države proizvode gotovo 90, odnosno 80 posto energije za svoje stanovnike.
Hrvatska u europskom prosjeku
Prvi put pad: samo 21,8 posto energije Europske unije iz obnovljivih izvora
Ono što u Eurostatu također ističu jest činjenica da je prvi put u povijesti u 2021. godini zabilježen pad iskoristivosti obnovljivih izvora energije na razini EU. Ne treba to, međutim, zabrinjavati, ističu, jer naprosto se dogodio fenomen kod izračunavanja postotaka. Za sve je kriva pandemija, kažu.
Koga briga bitno je da kada puva Josipa i ekipa pune džepove! Idemo dalje!