Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku sve se više isprepliću na neočekivanom mjestu – Kaspijskom jezeru. Zbog sankcija i zatvorenih trgovačkih ruta najveće svjetsko jezero postalo je ključni koridor kojim Iran doprema oružje Rusiji. Napad Ukrajine na iranski brod, za koji Kijev tvrdi da je prevozio vojnu opremu, sada prijeti da to dosad mirno područje pretvori u novo poprište sukoba, nakon što je Teheran najavio odmazdu.
Prema iranskim navodima, u napadu je poginuo jedan član posade, dok je drugi ozlijeđen. Iransko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je ukrajinskog veleposlanika u Teheranu na razgovor kako bi uputilo prosvjed zbog onoga što je opisano kao neprijateljski čin, a ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u nedjelju je, tijekom razgovora s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku Kajom Kallas i ruskim ministrom Sergejem Lavrovom, poručio da napad na brod koji Teheran smatra civilnim plovilom neće proći bez posljedica. Kaspijsko jezero, koje graniči s pet država uključujući Iran i Rusiju, time se pokazuje kao strateški osjetljiv prostor za obje zemlje.
Srž spora leži upravo u pitanju što je brod zapravo prevozio. Ukrajinski dužnosnici tvrde da je riječ bila o dijelovima za dronove i projektile namijenjenim ruskim oružanim snagama, dok Teheran inzistira da je teret bio isključivo civilni. Iran je, da podsjetimo, jedan od najvažnijih ruskih dobavljača naoružanja, uključujući dronove tipa Shahed, a slična se situacija dogodila već u kolovozu 2024., kada je Ukrajina uništila teretni brod za koji se tvrdilo da prevozi komponente za Shahed-136 i iransko streljivo, što ovaj najnoviji incident smješta u već postojeći obrazac.
Bivši britanski vojni časnik i stručnjak za naoružanje Hamish de Bretton-Gordon u tome vidi i širu poruku: smatra da napad, izveden stotinama kilometara od Kijeva, prvenstveno predstavlja demonstraciju sposobnosti upućenu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. „Ukrajina pokušava pokazati Trumpu da Rusi pomažu Iranu. Ukrajina pokazuje da to može spriječiti i pomoći Trumpu u njegovu problemu s Iranom, ali SAD zauzvrat treba pomoći Ukrajini“, rekao je de Bretton-Gordon za The Independent.
Najnoviji napad dogodio se u trenutku kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio Rusiju da Iranu dostavlja satelitske snimke država Perzijskog zaljeva i američkih vojnih lokacija na Bliskom istoku kako bi se olakšali napadi na njih. Zelenski je američkom predsjedniku ponudio pristup tim obavještajnim podacima, što bi moglo dodatno ojačati dojam da Ukrajina pokušava osigurati veću američku potporu u ratu protiv Rusije.
No Natia Seskuria, viša suradnica za rusku i euroazijsku sigurnost, smatra da je ukrajinski napad u Kaspijskom moru „u skladu sa strategijom zemlje usmjerenom na napadanje ruskih vojnih sposobnosti“, a ne otvaranje „novog bojišta protiv Irana“. „Ključni strateški cilj je poremetiti dotok iranske vojne potpore Rusiji i stvoriti dodatni pritisak na logističke mreže koje Moskvi omogućuju nastavak vojne kampanje“, rekla je.
Iranski veleposlanik u Rusiji Kazem Jalali pozvao je Rusiju da odgovori na napad, izvijestili su iranski državni mediji. Navodno je rekao da je Rusija „prijateljska nacija“ te da napad zaslužuje „ozbiljan odgovor“. De Bretton-Gordon, međutim, smatra da Iran nema „stratešku prednost“ u napadu na Ukrajinu te da bi takav napad bilo „vrlo teško“ izvesti.
Dr. Sidharth Kaushal, viši znanstveni suradnik za vojne znanosti pri Royal United Services Instituteu, rekao je da nekoliko iranskih balističkih projektila može dosegnuti barem dijelove Ukrajine. Kao primjere naveo je projektile Shahab-3 i Khorramshahr-4. „Neki balistički projektili s kraćim deklariranim dometom također bi mogli pokriti tu udaljenost s lakšom bojevom glavom. Iran nema krstareći projektil koji može prijeći takve udaljenosti, što bi također bio nešto prevelik domet za bespilotne letjelice tipa Shahed“, rekao je Kaushal.
Ipak, dodao je da bi Iran imao malo koristi od agresivnog odgovora Ukrajini. „Sumnjam da su Iranci pretjerano zainteresirani za trošenje projektila iz dijela svog arsenala koji je važan, relativno brojčano ograničen i teško nadoknadiv, dok bi istodobno širili popis svojih protivnika“, rekao je. „Moja je pretpostavka da će Iranci ono što se dogodilo u Kaspijskom moru jednostavno prihvatiti kao 'poslovni rizik'.“
FOTO Noć za pamćenje u Veloj Luci: Pogledajte prekrasnu atmosferu koncerta u čast Oliveru
Otvori KEKS Pay
Gdje su sada oni iz kluba "Slava Ukrajini", koji su tvrdili da će Rusija proširiti svoja ratna djelovanj na druge susjedne države. Vodeća garnitura u Briselu okreće glavu od problema i klanja se trojnom paktu USA, Izrael i Ukrajina. Ovava trojka u pozadini sa EU ne vjeruje u ono najgore, koje će jednog dana biti neminovno.