Hrvatska je iz dugotrajnog razdoblja pozitivne bilance s proizvodima ribarstva prešla u negativan saldo. U 2024. godini on je iznosio 3,9 milijuna eura. Rezultat je to značajnog pada izvoza, ali i snažnog rasta uvoza. Uvoz plodova mora u 2024. godini povećao se, naime, za 43,7 milijuna eura, dok se izvoz smanjio za 33,3 milijuna eura, ističe dr. sc. Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb u danas objavljenoj amalizi "Plodovi mora na svjetskom tržištu: gdje je Hrvatska?"
Buturac kaže kako svjetsko tržište danas obilježava rast proizvodnje i izvoza plodova mora što je pojam koji uključuje ribe, školjke, mekušce, rakove i bodljikaše. Uz rast svjetske populacije, on je iniciran rastom potražnje za zdravom hranom, tehnološkim napretkom i inovacijama koji uvelike pospješuju uzgoj plodova mora. Plasman morskih plodova na svjetskim je tržištima u razdoblju od 2005. do 2024. gotovo utrostručen. Od 2005. do 2021. globalni izvoz plodova mora u prosjeku je godišnje rastao za 4,6 posto, dok je izvoz Hrvatske rastao u prosjeku za 6 posto. Veći prosječni godišnji rast hrvatskog izvoza u tom razdoblju u odnosu na svjetski trend ukazuje na poboljšanje konkurentnosti. No, najnoviji trendovi govore kako je nakon 2021. došlo do osjetnog usporavanja plasmana na izvozna tržišta, da bi u lanjskoj godini nastupili negativni trendovi. Pritom je izvoz morskih plodova Hrvatske u toj godini smanjen za 10 posto.
- Uzroke nepovoljnih kretanja valja tražiti u gubitku određenih tržišnih pozicija i padu konkurentnosti. Najveći pad konkurentnosti zabilježen je na tržištima Japana i Španjolske. Izvoz domaćih plodova mora u Japan u 2024. smanjio se za 50,9 posto na međugodišnjoj razini, a u Španjolsku za 26,9 posto. Istovremeno su još zabilježena značajnija smanjenja izvoza u Francusku za 12 posto i u Sloveniju za 2,9 posto - objašnjava Buturac te dodaje kako je uz izraženu koncentraciju plasmana po izvoznim odredištima, doprinos padu konkurentnosti u međunarodnoj trgovini dala i relativno slaba diversifikacija proizvodne strukture.
Kod plasmana plodova mora Hrvatske na svjetska tržišta apsolutna dominacija pripada izvozu ribe, svježe ili rashlađene. Ta proizvodna grupa u 2024. čini 51 posto ukupnog hrvatskog izvoza morskih plodova. Slijede je pripremljena ili konzervirana riba; kavijar s udjelom od 19,2 posto, riba smrznuta, isključujući riblje filete s udjelom od 8,9 posto i riba, sušena, soljena ili u salamuri; dimljena riba s udjelom od 7,9 posto.
- Izvoz ribe, svježe ili rashlađene, u 2024. smanjio se za 21 milijun eura ili za 12 posto u relativnom iznosu. Pritom su najveća smanjenja te skupine proizvoda zabilježena na tržištima Japana i Španjolske. Rezultati analize po izvoznim odredištima pokazuju kako Hrvatska najviše plodova mora izvozi na talijansko tržište. Pritom je udio Italije u ukupnom izvozu hrvatskih morskih plodova u 2024. godini iznosio 35,4 posto. Slijede je Slovenija s udjelom od 10,3 posto, Španjolska s udjelom od 10,1 posto, Japan s 8,1 posto i Srbija s 5,8 posto. Na tih pet vodećih izvoznih destinacija otpada 70 posto izvoza morskih plodova Republike Hrvatske. Navedeni podatak ide u prilog izraženoj izvoznoj koncentraciji. Ona nije poželjna u okolnostima pojačanih rizika, nesigurnosti i neizvjesnosti na međunarodnim
tržištima. Izvozna koncentracija dijelom se može pripisati relativno malenom obujmu ukupne proizvodnje plodova mora Hrvatske i nedovoljno iskorištenim potencijalima domaćeg ribarstva - tvrdi Buturac. Objašnjava kako je proizvodnja plodova mora uvjetovana njihovom potrošnjom. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2023. godinu, najveći potrošač plodova mora po stanovniku u Europskoj uniji je Portugal s 456 eura po stanovniku. Slijede Luksemburg s potrošnjom plodova mora od 265 eura, Španjolska s 239 eura i Italija s potrošnjom plodova mora od 218 eura po stanovniku. Na ljestvici zemalja Europske unije, Hrvatska se po potrošnji plodova mora po stanovniku nalazi na petnaestom mjestu. - Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, realna potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po stanovniku u 2022. godini dosegnula je iznos od 24,36 kg. U 2023. godini ona se smanjila na 22,96 kg po stanovniku. Struktura potrošnje tih proizvoda u Hrvatskoj u 2022. i 2023. godini zadržana je na približno istoj razini. Pritom se najviše trošilo na ribu, svježu ili rashlađenu - 25 posto, potom riblje filete - 20 posto, smrznutu ribu – 15 posto, mekušce – 15 posto te na pripremljenu ili konzerviranu ribu – 12 posto – napominje Buturac.
Najveći izvoznik morskih plodova na europskom kontinentu je zemlja koja nije članica Europske unije – Norveška. S realiziranom vrijednošću plasmana plodova mora na svjetska tržišta u lanjskoj godini od 14,3 milijarde eura, Norveška je nakon Kine najveći izvoznik tih proizvoda na svijetu. Istovremeno, vodeći izvoznik plodova mora u apsolutnom iznosu od zemalja članica Europske unije je Nizozemska. Ta je zemlja u 2024. godini plasirala 5,4 milijarde eura plodova mora na izvozna tržišta. Slijede je Španjolska s 5,1 milijardom eura ostvarenog izvoza plodova mora, Švedska s 5 milijardi eura i Danska s 3,9 milijardi eura. - Analiza izvoza plodova mora Europske unije po stanovniku pokazuje da su predvodnice europskog izvoza skandinavske zemlje Danska i Švedska. Pritom je izvoz plodova mora po stanovniku u 2024. u Danskoj iznosio 659 eura, a u Švedskoj 468 eura. U odnosu na vodeću Dansku, Hrvatska ostvaruje 8,4 puta manji izvoz plodova mora po stanovniku. S ostvarenih 78 eura izvoza plodova mora po stanovniku, Hrvatska se nalazi na trinaestom mjestu na ljestvici zemalja Europske unije - kaže Buturac.
Prekomjerni ulov u mnogim svjetskim morima iziskuje sve veću potrebu proizvodnje plodova mora iz uzgoja. Dinamična kretanja na svjetskom tržištu uvelike su uvjetovana rastom ukupne svjetske populacije te shodno tomu rastom potrošnje i proizvodnje plodova mora. Prema posljednjim dostupnim podacima iz baza podataka Eurostata i FAO-a, proizvodnja plodova mora u svijetu je u 2022. godini dosegnula razinu od 222,9 milijuna tona. Pritom se povećala za 2 posto na međugodišnjoj razini. Najveći proizvođač plodova mora u svijetu je Kina, koja zauzima 39,7 posto ukupne svjetske proizvodnje. Slijede je Indonezija s udjelom od 9,9 posto i Indija s udjelom od 7,1 posto.
Buturac objašnjava kako se danas ribarstvo u svijetu suočava s brojnim izazovima, od značajnog rasta globalne potrošnje preko prekomjernog izlova do ilegalnog ribolova. - Jedan od najvećih izazova svakako su klimatske promjene. Globalno zagrijavanje pridonosi rastu temperature mora, povećanju kiselosti, promjenama u geografskoj
distribuciji staništa plodova mora te ugrožavanju ukupnog morskog ekosustava. Narušavajući bioraznolikost, prekomjerni izlov plodova mora pridonosi smanjenju otpornosti oceanskog ekosustava na klimatske promjene. Ne poštujući propisane kvote za izlov pojedinih morskih vrsta, ilegalni ribolov uvelike potpiruje prekomjerni izlov plodova mora - tvrdi Buturac. Smatra kako bi suzbijanje ilegalnog i prekomjernog ribolova pridonijelo bi jačanju otpornosti morskog ekosustava na klimatske promjene. Istovremeno, smanjenje emisije stakleničkih plinova ublažilo bi negativne učinke klimatskih promjena na morski ekosustav.
Tehnološki napredak i inovacije olakšavaju proizvodnju plodova mora i plasman na svjetska tržišta. Proizvodnja još uvijek uspijeva hvatati korak s rastućom potrošnjom, zadržavajući time tržišne cijene u prihvatljivim okvirima. Jedan od važnih tehnoloških iskoraka je primjena umjetne inteligencije. Ona se sve više koristi za projekcije nastanjenosti pojedinih morskih vrsta kao i za lociranje najboljih ribolovnih područja. To smanjuje troškove i povećava učinkovitost proizvodnje. Butusac napominje kako u izlovima sve veću primjenu nalaze pametne mreže. Osim što minimiziraju izlov neželjenih vrsta, mnoge od njih koriste senzore za mjerenje parametara kao što su temperatura mora i salinitet. Time se olakšava ribolov i pridonosi očuvanju bioraznolikosti.
- Kontinuirani rast potrošnje plodova mora na svjetskim tržištima širom otvara vrata snažnijem zamahu hrvatskog ribarstva. Preduvjeti za to su znatno veća ulaganja u tom sektoru, ugradnja naprednih tehnoloških rješenja i primjena najboljih svjetskih praksi u tom području - zaključio je Buturac u analizi.
Otvori KEKS Pay
