Bijela kuća objavila je 2. svibnja prijedlog budžeta za dolazeću fiskalnu godinu koja počinje 1. listopada, a u kojem je predviđeno i znatno smanjenje sredstava za znanost kao i ostale neobrambene svrhe. Postojeća financiranja smanjila bi se za prosječnih 23 posto, sredstva za National Science Foundation smanjila bi se za čak 56 posto, za US National Institutes of Health za oko 40 posto, a za Enviromental Protections Agency za 55 posto.
Veliki dio tih smanjenja opravdava se ukidanjem 'radikalnih' i 'woke' klimatskih programa, kako se kaže, no zapravo je riječ o sveobuhvatnom pokušaju da američka administracija smanji javnu potrošnju pri čemu se znanost očito čini jako pogodnom za tu svrhu. Jasno, znanstvena zajednica u SAD-u odmah je izrazila zabrinutost jer smatra kako bi moglo doći i do odljeva mozgova iz tamošnjih znanstvenih institucija, kao i do zaustavljanja dolaska novog talenta. Iz cijele ove priče netko bi ipak mogao izaći kao pobjednik, a to je Europska unija. Gotovo začudno, Europska Komisija reagirala je promptno najavljujući još sredstava za ERC grantove kojima bi se privuklo znanstvenike iz Sjedinjenih Država.
– Rasprava o budućem formatu financiranja ERC-a u posljednje se vrijeme intenzivira. S obzirom na uspjeh i konkurentnost programa, njegovo potencijalno proširenje dobilo je široku podršku istraživačke zajednice. Uz planove za proširenje broja potpora u sljedećem razdoblju financiranja (2028. – 2034.), intenzivno se raspravljalo o potencijalu proširenja njihove veličine kako bi se pomoglo u privlačenju talentiranih istraživača izvan Europe. ERC je potvrdio da će ova potonja vrsta dodatka već biti dostupna za ERC napredne potpore u sljedećem pozivu (otvaranje 22. svibnja 2025.) i za sve ERC potpore ponuđene tijekom 2026. i 2027. godine – rekao nam je David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba, naše vrhunske znanstvene institucije koja ima povijest u privlačenju stranih znanstvenika na svoje projekte.
Ursula von der Leyen, predsjednica EK, bila je također vrlo konkretna o načinima na koji će se omogućiti takvim institucijama u Europi da još pojačaju takve potencijale. – Znanost je investicija, i moramo ponuditi prave poticaje. Zato mogu najaviti da ćemo predložiti novi paket od 500 milijuna eura za razdoblje od 2025. do 2027., kako bismo Europu učinili magnetom za istraživače. To će pomoći u podršci najboljim i najbistrijim istraživačima i znanstvenicima iz Europe i cijelog svijeta. Cilj nam je stvoriti novu sedmogodišnju "super potporu" u okviru ERC-a kako bismo najboljima ponudili dugoročniju perspektivu. Putem ERC-a već podržavamo istraživače koji se sele u Europu s dopunom izvan njihove potpore. Sada udvostručujemo iznos koji mogu primiti ove godine. Želim produljiti ovu potporu za 2026. i 2027. – kazala je Von der Leyen u najavi novog paketa 5. svibnja. Taj je prijedlog i usvojen prošlog tjedna. Prema njemu, financiranje se sada udvostručuje s do 1 milijun eura na do 2 milijuna eura. To će se već primjenjivati u natječaju za napredne grantove ERC-a, koji bi trebao biti otvoren 22. svibnja 2025. Na 'Ruđeru' ovu priliku namjeravaju koristiti na više načina.
– IRB se neko vrijeme usredotočuje na regrutiranje talentiranih znanstvenika izvan Hrvatske, pa čak i izvan granica Europe. Jedan program, koji je učinkovito proveden na IRB-u, a pokrenut je kako bi se usmjerio na hrvatsku dijasporu, ali je proširen i izvan toga, jest program "povratnika". Izvorno je proveden od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kao samostalan program, a hrvatski javni istraživački instituti nedavno su imali priliku uključiti ga u Programske sporazume, što je upravo ono što je IRB odlučio učiniti – rekao nam je Smith ističući kako je IRB u posljednjih sedam godina regrutirao 4 znanstvenika povratnika godišnje.
Ulaganje u infrastrukturu
– Regrutirani istraživači bili su zdrava mješavina dijaspore i stranih istraživača. Primarno su bili iz europskih institucija, ali bilo je i onih izvan Europe. Zbog uspjeha ovog programa na IRB-u stalno vodimo razgovore s potencijalnim povratnicima, uključujući i one iz SAD-a. U prošlosti je to čak uključivalo i prijave američkih znanstvenika za ERC, ali zasad bez uspješnog ishoda – kazao je. Ovaj novi paket za ERC grantove usmjeren je ponajprije na znanstvenike iz SAD-a.
– Nije iznenađujuće da se broj znanstvenika iz SAD-a s kojima je uspostavljen kontakt u posljednje vrijeme povećao. Nadamo se da će dodatni poticaj za preseljenje koji nudi ERC pružiti dodatni zamah potreban za osiguranje povezanih potpora i uspješno regrutiranje talentiranih istraživača iz SAD-a (i drugih zemalja). Iako je nedostatak moderne infrastrukture u prošlosti ometao ovakve rasprave, napredna faza infrastrukturnog projekta O-ZIP sada nam omogućuje raspravu o odgovarajućim laboratorijskim i instrumentalnim objektima na način koji je usporediv s drugim europskim institucijama, koje su također zainteresirane za zapošljavanje talentiranih istraživača izvan europskih granica. To se može smatrati izravnom potvrdom važnosti ulaganja u infrastrukturu u istraživačkom sektoru u Hrvatskoj – rekao je Smith.