Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatskoj treba jedan veliki sajam zdrave hrane, i to u Čakovcu

- Ako jedni pokraj drugih izlažu oni koji imaju certifikat za eko namirnice i oni kojima je uzgoj povrća samo hobi, kakvu poruku šaljemo potrošačima? - pita R. Grula
08. siječnja 2012. u 19:25 3 komentara 3 prikaza
mesap
Foto: Ivica Beti/VLM


Sajmovi na kojima izlažu mali proizvođači ekološki proizvedene hrane u velikoj su krizi. Diljem Hrvatske zatvaraju se jedan za drugim ili se spajaju s većim sajmovima koji ih jednostavno “progutaju”. Takva je sudbina zadesila i Sajam ekologije i zdrave prehrane u Čakovcu, dosad najrespektabilniji sajam na kojem se okupljalo više od stotinu proizvođača iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine... Brojni proizvođači koji su se raspitivali zašto potkraj 2011. godine sajma nije bilo, nemalo su se iznenadili kad su čuli da je održan, i to na svega desetak štandova stisnutih na dnu dvorane MESAP-a u Nedelišću!


- Izlagali smo u sklopu sajma “MESAP Jesen 2011”, pa mnogi posjetitelji nisu ni znali da je na kraju dvorane zapravo sve ono što je ostalo od međunarodnog sajma pokrenutog prije 15 godina. To je bio prvi takav sajam u Hrvatskoj. Organizirali su se znanstveni skupovi, stručna predavanja i drugi popratni sadržaji - kaže Bernarda Orehovec iz Čakovca, pionirka u ekološkoj i bio-dinamičkoj proizvodnji hrane. Bila je spremna, dodaje, organizirati 15. sajam, već je imala i dogovorene pune autobuse izlagača iz Splita, Rijeke i Osijeka, no konce su u ruke ponovno preuzeli osnivači, pa se odlučila povuči. Prvi je sajam pokrenula Ekološka organizacija Lipa, čiji predstavnik Rudi Grula kaže da su odlučili napraviti selekciju i na 15. sajam pozvati samo proizvođače s certifikatima. Između redaka može se iščitati da je problem zapravo u nedostatku novca. Režu se dotacije iz proračuna, a od ulaznica se ne mogu pokriti troškovi sajmovanja.
- Odlučili smo da više nećemo miješati proizvođače s papirima i one bez njih. Ako jedni pokraj drugih izlažu oni koji imaju certifikat za eko namirnice i oni kojima je uzgoj povrća samo hobi, kakvu poruku šaljemo potrošačima? - pita R. Grula. B. Orehovec potvrđuje da se sajmovi otkazuju, od Zagreba do Slavonije i Dalmacije. Jedini veći koji se održao je, kaže, Mediteranski sajam zdrave prehrane i ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva u Dubrovniku.


- Hrvatskoj je potreban još jedan veliki eko sajam i mogu najaviti da već imam projekt koji će Međimursku županiju vratiti na mjesto kojoj joj, zbog dr. Rudolfa Steinera i tradicije u ekološkoj poljoprivredi, i pripada. Malim proizvođačima treba sajam na kojem neće samo prodavati, nego i razmjenjivati iskustva i znanje. Ne smijemo se zatvarati u regije, moramo se držati zajedno i surađivati na državnoj razini jer rascjepkani nećemo moći zadovoljiti potrebe velikih kupaca. Nazove li nas hotelijer koji treba tisuće kilograma eko hrane i tisuće litara soka, tko mu to sam može ponuditi? Pred eko proizvođačima još je duga borba za osvajanje tržišta - ističe B. Orehovec. Nada se da će nova Vlada donijeti prave mjere za razvoj poljoprivrede. Jedna od njih trebala bi biti i poticanje sajmovanja.

Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas

  • izak:

    Hrvatska je zemlja ako zeli napredak samo sa kvalitetnim turizmom i eko. poljoprivredom jer nemozemo konkurirati Kineskim jeftinim produktima.

  • retrovizor:

    Hrvatima treba novac da bi se mogli kvalitetno hraniti,za sada im ostaju samo odpadci za unos hrane!!!!

  • bonsai:

    Preporucam odlican dokumentarac o zdravoj ishrani protiv multinacionalnih kompanija i prodaja lijekova i sto se sve krije iza toga : dokumentarci.net \"food matters \"