Oduvijek se govori o tome kako Hrvatska ima velike geotermalne kapacitete, ali na terenu je također vidljivo i kako taj potencijal nije ni izbliza iskorišten koliko bi mogao i morao biti. Prema službenim podacima Agencije za ugljikovodike, obavljene preliminarne procjene geotermalnog potencijala Republike Hrvatske upućuju na 1GW dostupne geotermalne energije, ali i na to da je do sada u funkciju eksploatacije stavljeno 10 MW (16,5 MW bruto) geotermalne energije za proizvodnju električne energije iz geotermalnoj elektrani "Velika 1" koja trenutačno nije u pogonu zbog neriješenih odnosa u vlasničkoj strukturi.
Temperature do 150⁰C
– Geotermalna energija može se pridobivati iz geotermalnih ležišta odnosno vodonosnika vrlo dobrih proizvodnih karakteristika, povoljnih temperatura i dubine zalijeganja ležišta. Geotermalna ležišta mogu se očekivati u pješčenjacima ili karbonatima (vapnenci, dolomiti i njihovi varijeteti) neogenske starosti ili u podlozi neogena iz kojih su dobiveni protoci vode. Raspon temperature koji je pogodan za iskorištavanje geotermalne vode kreće se od 40⁰ do više od 150⁰C, pri čemu ovisi na kojoj se dubini (-750 m pa do - 4500 m) ležište nalazi – navode iz Agencije odgovarajući na pitanje kakvi geotermalni izvori moraju biti da bi se krenulo u eksploataciju.
Dodaju i kako se hrvatski dio Panonskog bazena može promatrati kao povoljno područje za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije te za grijanje staklenika i plastenika. Podaci o postojanju geotermalnog potencijala prikupljeni su iz istražnih bušotina izrađenih za potrebe pronalaska nafte i plina u razdoblju od polovine do kraja 20. stoljeća. Taj potencijal prepoznali su i razni investitori tako da su do sada dodijeljena 24 istražna prostora kao i 12 eksploatacijskih polja geotermalne vode.
– Glavni razlog za postojanje geotermalnog potencijala na području panonske regije jest povoljan geotermalni gradijent koji predstavlja mjeru porasta temperature za 1 kilometar dubine. Upravo na području panonske regije on iznosi 0,049⁰ C/km što je čak 60% više od prosječnoga geotermalnog gradijenta na razini Europe – pojašnjavaju iz Agencije razloge zašto u nekim dijelovima Hrvatske postoji znatan geotermalni potencijal.
Kada je pak riječ o samoj eksploataciji geotermalnih izvora, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj otišlo se najdalje. Tako su i Velikom Korenovu započeli radovi na gradnji Bjelovarskih toplica koje će, kako se najavljuje, biti prve energetski neovisne toplice u Hrvatskoj. Prema najavama kompleks će sadržavati sedam bazena s ukupnom vodenom površinom od 3600 četvornih metara, uključujući olimpijski bazen. U Bjelovaru se već razmišlja i o dodatnim sadržajima koji bi se mogli graditi, a bili bi vezani za geotermalnu energiju.
Geotermalna istraživanja obavljaju se i na području Vinkovaca gdje su dokazani znatni geotermalni potencijali tako da bi tijekom svibnja ove godine trebali započeti pripremni radovi na tamošnjoj geotermalnoj bušotini. Iz grada Vinkovaca ističu kako im je plan da bušenje započne do polovine kolovoza ove godine.
– Prema ranijim procjenama toplina vode na bušotini kod Vinkovaca kreće se od 60 do 110 stupnjeva Celzijevih. Plan nam je da svih sedam kotlovnica u gradu, koje trenutačno koriste fosilna goriva, zamijenimo geotermalnom energijom. Tako bi cijeli grad imao grijanje putem geotermalnih izvora, a svakako da bi u sustav uključili i ostale objekte u gradu kao i gospodarske objekte. Sigurno bi to dovelo i do osjetno nižih računa za grijanje građanima, ali preduvjet za to je da obnovimo toplovode kao i da kotlovnice prilagodimo na novu vrstu energiju. Riječ je svakako o velikim ulaganjima, ali i ulaganjima koja bi se vrlo brzo isplatila – rekao je zamjenik gradonačelnika Vinkovaca Josip Romić.
O zahtjevnosti posla i visini ulaganja govori i podatak da će se na lokaciji kod Vinkovaca geotermalni izvori bušiti na dubini do 1900 metara. Romić kaže kako sve dalje aktivnosti oko eksploatacije geotermalne energije zahtijevaju i velika ulaganja tako da će se morati raditi na pronalaženju potrebnih sredstava.
I na području Vukovara rađena su geotermalna istraživanja te su, kako nam kaže gradski pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo Dražen Čulig, potvrđene ranije informacije kako i tu postoji znatan geotermalni potencijal. Prema njegovim riječima u Vukovaru se ispitivanje ciljano odvijalo u blizini toplane u gradskoj četvrti Borovo naselje s obzirom na to da je gradska uprava namjeravala osigurati energiju kojom bi se putem postojeće kotlovnice zagrijavali stanovi u ovom dijelu grada. – Istraživanja su pokazala kako je temperatura vode zadovoljavajuća za grijanje stanova, a ako i nije, ona bi se nešto malo dogrijavala. Time bi cijena grijanja u Vukovaru pala na minimalan iznos.
Mi smo spremni za probnu bušotinu, ali prije toga moramo pronaći sredstva. Riječ je o velikim ulaganjima koja grad Vukovar sam ne može pokriti tako da ćemo pratiti natječaje koji se raspisuju. Imamo spremno sve tako da bi uz osigurana sredstva za godinu do dvije ta bušotina mogla biti stavljena u pogon. Važno je i to da su na samim postrojenjima toplana potrebne minimalne preinake za ovakvo zagrijavanje – kaže Čulig.
Najavljuje da bi, pokaže li se prva bušotina kvalitetnom, na isti način riješili i pitanje grijanja u samom Vukovaru, odnosno da bi se geotermalna voda eksploatirala kod toplane u naselju Olajnica. Nije isključeno da se dio geotermalne energije u Vukovaru iskoristi i za neke druge namjene poput zagrijavanja plastenika.
Znatno jeftinije grijanje
Ipak, kada je riječ o eksploataciji geotermalnih izvora, možda su najdalje otišli u Općini Babina Greda gdje već postoje i konkretni planovi za što će se koristiti ta energija, a uključili su se i privatni investitori. Prema riječima Josipa Krnića, načelnika općine Babina Greda, trenutno na području te općine imaju jednu bušotinu na dubini oko 2200 metara te još dvije na dubini oko 3700 metara. Ističe kako se temperatura vode na tim bušotinama kreće od 110 pa do 174 stupnja Celzijeva tako da imaju i široku lepezu toga za što bi ta toplinska energija mogla biti korištena.
– Imamo niz planova što planiramo raditi i na koji način tu energiju koristiti na dobrobit svih. Najbolje je to što se ona ne može iscrpiti. Sva domaćinstva u općini, a i šire, toplinsku energiju koristila bi za grijanje kuća što će mještanima biti od velike koristi jer će se grijati znatno jeftinije. Planiramo geotermalnu energiju koristiti i za grijanje plastenika i staklenika, a u planu imamo i gradnju tvornice peleta za potrebe termoelektrana. Želimo sagraditi i elektranu snage do 20 MW kao i istraživački centra u kojemu bi bili zaposleni mladi ljudi. Isto tako razmišljamo o gradnji toplica u budućnosti. Važno je to što već imamo privatnog investitora koji je spreman uložiti oko 250 milijuna eura u te projekte – rekao je Krnić.
>> FOTOGALERIJA Znate li da kroz Hrvatsku protječe najhladnija rijeka na svijetu, evo o kojoj je riječ
Otvori KEKS Pay
Napraviti staklenike za uzgoj povrća da možemo uvesti još par tisuća Nepalaca.