Ni ova se Vlada nije pokazala kao reformska, barem sudeći prema jučerašnjem dokumentu Europske komisije koji ocjenjuje provođenje strukturnih reformi u Hrvatskoj u 2019., posljednjoj godini prije ove izborne godine. U ispunjavanju specifičnih ekonomskih preporuka Europske unije Hrvatska je pokazala samo “ograničen” napredak, a Komisija primjećuje da su “ključni elementi reforme mirovinskog sustava poništeni” zbog pritiska sindikata kojima je Vlada popustila, pa se u cijelom nalazu Komisije, napisanom na 80-ak stranica, možda najvažnijim čini apel Hrvatskoj da pokuša odoljeti porivu da preokrene i poništi svaku važnu reformu koju si zacrta da će provesti.
Određen napredak u školstvu
“Pojačavanje i održavanje reformskog zamaha posebno je važno u svjetlu čvrste ambicije Hrvatske da uvede euro”, kaže se u nalazu Komisije.
Zahvaljujući proračunskom suficitu i snažnom nominalnom rastu BDP-a, Hrvatska smanjuje javni dug (u 2019. bio je na razini 71,3 posto BDP-a), a kamate koje plaća na taj dug smanjene su na razinu koja je bila prije krize. To možemo zahvaliti refinanciranju velikog dijela duga koje se u posljednjih nekoliko godina odvijalo po rekordno niskim, fiksiranim kamatnim stopama s dugoročnijim dospijećem. Sve to znači da je: “Danas Hrvatska suočena s niskim rizikom fiskalne održivosti u kratkom, srednjem i dugom roku.”
Nedavno odustajanje Vlade od ključnih elemenata mirovinske reforme možda neće znatno promijeniti tu procjenu, ali negativno utječe na međugeneracijsku jednakost i buduću adekvatnost mirovina, zaključuju ekonomski stručnjaci Komisije.
Među pozitivnijim ocjenama iz ovoga Komisijina izvješća o Hrvatskoj je ipak “određen napredak” (što je kategorija iznad “ograničenog napretka”, ali još uvijek ispod ocjena “znatan napredak” i “potpuno implementirano”) postignut u reformi obrazovanja i reformi upravljanja državnim agencijama.
U području održivog prometa također se postiže “određen napredak”, i to zahvaljujući potpisivanju nekoliko ugovora o velikim željezničkim projektima. Ipak, nedostaje napredak u promicanju održivog urbanog transporta.
Osim ulaganja u prometnu infrastrukturu, u koju je Hrvatska ulagala i prije ulaska u EU i nastavila nakon 2013., Hrvatskoj su potrebna veća ulaganja u obrazovanje i stjecanje vještina, u istraživanje i razvoj. Jer to može povećati nisku produktivnost Hrvatske. A to se zasad ne događa, barem ne brzinom kojom bi se trebalo događati. Reforme koje unapređuju poslovno okruženje i podižu konkurentnost i produktivnost događaju se u nekom obliku, ali sporo. Regulatorni okvir opterećuje poduzetnike. Korupcija je i dalje velik problem.
Manji broj predmeta na sudu
Nekoliko antikorupcijskih mjera još stoji neprovedeno, a percepcija korupcije i dalje ima negativan učinak na investicijsku klimu, kaže se u nalazu Komisije.
Pravosuđe i dalje obeshrabruje poduzetnike, ali Komisija ipak vidi neke pozitivne pomake i u pravosuđu: elektronička komunikacija stiže na sve sudove, a na trgovačkim sudovima smanjuje se broj neriješenih predmeta.
tko uopće očekuje napredak pod vodstvom osuđene kriminalne organizacije?