Rastući pritisci na održivost mirovinskog sustava, ubrzana primjena umjetne inteligencije i sve složeniji regulatorni izazovi obilježili su rasprave drugog konferencijskog dana Hrvatskih dana osiguranja u Opatiji, gdje su vodeći lideri i stručnjaci iz industrije upozorili kako sektor osiguranja ulazi u jednu od zahtjevnijih razvojnih faza posljednjih godina.
U uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja i fiskalnih promjena, dominirala je tema o održivost mirovinskog sustava. Direktorica mirovinskog društva iz Croatia osiguranja, Radojka Hainski naglasila je potrebu za dugoročnim, sustavnim i predvidivim pristupom daljnjem razvoju sustava. Istaknula je kako ubrzano starenje stanovništva, odnosno činjenica da imamo 37 umirovljenika na 100 radnika (EU 35,5), uz manje od 1,5 zaposlenih na jednog umirovljenika stvara rastući pritisak na mirovinski sustav. Panelisti Melita Čičak, v.d. ravnatelja Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Arijana Kokot iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, Goran Kralj iz PBZ Croatia osiguranja te Gordan Šumanović iz Raiffeisen društva za upravljanje fondovima zaključili su kako Hrvatska ima čvrste temelje mirovinskog sustava, ali da su daljnje reforme i usklade s europskim praksama nužne kako bi sustav dugoročno ostao stabilan i osigurao kvalitetnije mirovine. Neka od rješenja koje bi bilo dobro razmotriti u Hrvatskoj, a koja funkcioniraju na drugim tržištima uključuju auto-enrolment radi povećanja obuhvata i uplata, lifecycle fondove koji prilagođavaju ulaganja životnoj dobi štediša, nove modele isplate mirovina te usklađivanje radnog vijeka s demografskim trendovima tj. postupnim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu.
Na raspravu se nadovezao i europski regulatorni kontekst koji je predstavio Michael Brandstetter iz austrijskog udruženja osiguravatelja VVO, rekavši „Tijekom posljednjih godina društva za osiguranje suočila su se s valom iznimno složenih regulatornih inicijativa. Stoga je potreba za pojednostavljenjem na razini europskih institucija od najveće važnosti, osobito za mala i srednje velika tržišta osiguranja. U tom kontekstu, povlačenje zakonodavnog prijedloga FiDA jedina je alternativa za rješavanje njegovih temeljnih nedostataka. Što se tiče IRRD-a, postoji hitna potreba za odgodom provedbe. Odredbe razine 2 i 3 u okviru RIS-a moraju izbjeći dodatno administrativno opterećenje za osiguratelje bez stvarne koristi za potrošače.“ Zaključno, naglasio je kako zakonodavni okvir treba jasnije prepoznati važnost uloge osiguratelja u smanjenju jaza u mirovinskoj zaštiti i osigurateljnog jaza povezanog s rizicima prirodnih katastrofa.
Najveći interes sudionika izazvale su teme povezane s umjetnom inteligencijom i digitalnom transformacijom poslovanja. Kroz niz izlaganja istaknuto je kako AI više nije razvojni eksperiment, već ključna operativna tehnologija koja već danas mijenja način rada i poslovanja društava za osiguranje. Poseban naglasak stavljen je na praktičnu primjenu umjetne inteligencije – od razvoja internih AI asistenata do izazova njihove integracije u postojeće IT i poslovne sustave. Istaknuto je kako uspješna implementacija ne zahtjeva samo tehnološke kapacitete, već i promjene u organizacijskoj kulturi i načinu rada. U panel raspravi o korisničkom iskustvu naglašeno je kako digitalna transformacija odavno nadilazi tehnološki aspekt te postaje ključno strateško pitanje tržišne konkurentnosti. Korisničko iskustvo pritom postaje glavni pokretač promjena, uz sve veći fokus na brzinu, personalizaciju i jednostavniju komunikaciju s klijentima – od automatizacije back-office procesa do unapređenja front-end interakcije s korisnicima. Voditelj Odjela za umjetnu inteligenciju i robotizaciju procesa iz Croatia osiguranja, Ivan Bimbi dodao je kako AI tehnologije služe kao podrška u svakodnevnom radu i donošenju odluka, automatizaciji rutinskih zadataka te preciznijoj analizi i obradi velikih količina podataka.
Raspravljalo se i o operativnim rizicima u kontekstu šteta, s posebnim naglaskom na obijesnu vožnju kroz prizmu sudske prakse i njezinih implikacija na osigurateljna pokrića. Istaknuto je kako upravo različita tumačenja odgovornosti i okolnosti nastanka štetnog događaja dodatno otežavaju proces procjene i odlučivanja. U segmentu osiguranja motornih vozila upozoreno je na rastući problem prijevara u auto osiguranju. Pokušaji zlouporaba postaju sve sofisticiraniji, od manipulacije dokumentacijom i lažnog prikaza šteta do organiziranih oblika prijevara. Upravo zato sve se više nameće intenzivnija suradnja društva za osiguranje, policije i pravosudnih tijela, kao i razvoj naprednih alata za prepoznavanje sumnjivih obrazaca i anomalija. Direktor Službe za prevenciju zlouporaba i unapređenje procesa obrade šteta iz Croatia osiguranje, Kristijan Oslić skrenuo je pažnju na to kako AI donosi najkonkretniju i najvidljiviju vrijednost za korisnike upravo u kontekstu obrade šteta. Naime, danas je štetu moguće prijaviti putem mobitela, a sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji analiziraju fotografije, procjenjuju oštećenja i u velikom broju jednostavnijih slučajeva omogućuju vrlo brzu, ponekad i gotovo trenutačnu isplatu.
Zaključci s drugog konferencijskog dana jasno su pokazali kako industrija ulazi u novu razvojnu fazu obilježenu regulatornim izazovima, ubrzanom tehnološkom transformacijom i promjenama tržišnih očekivanja, pri čemu sve odlučnije prelazi na proaktivno kreiranje novih poslovnih modela – osobito kada je riječ o obradi šteta, prevenciji prijevara i unapređenju korisničkog iskustva.
Trinaesto izdanje najvećeg regionalnog okupljanja lidera i stručnjaka iz osiguranja još je jednom potvrdilo svoju ulogu najznačajnije strukovne manifestacije za razmjenu znanja, iskustava ali i konkretnih odgovora na pitanja koja će definirati budućnost industrije u Hrvatskoj i regiji.
Više informacija o Hrvatskim danima osiguranja 2026. možete pronaći na sljedećoj poveznici.
Otvori KEKS Pay
