Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska do 2023. na 90 posto povučenog novca iz fondova EU

Kao mnoge druge nove članice, RH velik dio javnih investicija sufinancira novcem EU. Od 2014. do 2020. RH iz EU fondova može dobiti 10,7 mlrd. eura, oko 1,5 mlrd. godišnje.
03. kolovoza 2020. u 18:03 1 komentara 373 prikaza
Pelješki most iz zraka
Foto: /PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

O tome je li Hrvatska uspješna u povlačenju novca iz EU fondova vlast i oporba kod nas se neprekidno prepucavaju. Tako je bilo i za vrijeme kampanje uoči nedavno održanih parlamentarnih izbora. Vlada se pritom hvali da smo ugovorili 90% odobrenih sredstava iz EU fondova, a oporba navodi podatak o samo 30% povučenih sredstava. I jedno i drugo je točno. A podrobnu analizu makroekonomskog značenja europskih fondova, prije svega europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) u Hrvatskoj i novim članicama EU, te analizu uspješnosti korištenja sredstava iz tekuće financijske perspektive 2014. – 2020. dala je Hrvatska narodna banka (HNB).

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic is welcomed by European Commission President Ursula von der Leyen at the EU Commission headquarters in Brussels Tomislav Krasnec Reforme o kojima ovisi europski novac za nas nisu pokazna vježba

Znatan pozitivan saldo

U srpanjskom izdanju publikacije “Makroekonomska kretanja i prognoze” jedan od zaključaka je bio da su i druge nove članice EU u početku povlačile manje iznose iz EU fondova, no sljedećih godina ti bi se iznosi povećavali pa bi dosegle više od 90%. A isto se očekuje i za Hrvatsku. Hrvatska iz EU fondova od 2014. do 2020. na raspolaganju ima ukupno 10,7 milijardi eura ili prosječno 1,5 mlrd. eura godišnje, što čini oko 2,8% BDP-a u 2019. Među ostalim, navodi se da s obzirom na financijsku izdašnost europskih fondova nove zemlje članice, među kojima je i Hrvatska, ostvaruju znatan pozitivan saldo, odnosno veće priljeve od uplata u ukupnim transakcijama koje su povezane s proračunom EU, što za posljedicu ima primjetan učinak na njihovu ukupnu inozemnu poziciju.

Zbog kasnijeg ulaska u EU, važnost europskih fondova za inozemnu poziciju u hrvatskom slučaju primjetna je tek od 2015. kada se intenziviralo korištenje europskog novca. Hrvatska pri tome, kao i druge mnoge nove članice, zbog ograničenih fiskalnih kapaciteta velik dio javnih investicija sufinancira europskim novcem. Svi najveći infrastrukturni projekti u cestovnu, željezničku i komunalnu infrastrukturu uglavnom su sufinancirani iz europskih fondova. Po ulaganjima u infrastrukturne projekte prednjači Poljska, dok se Hrvatska odlučila znatno veći dio sredstava namijeniti za konkurentnost malih i srednje velikih poduzeća te zaštitu okoliša. A tome je razlog, među ostalim, i to što je Hrvatska od 2000. investirala znatna sredstva u cestovnu infrastrukturu.

NATAŠA TRAMIŠAK Ministrica u čijim su rukama 22 milijarde eura: Novac iz EU za spas zdravstva i gospodarstva

Rizici zbog korone

U HNB-u navode da je prema podacima s kraja 2019. Hrvatska s razinom od oko 90% ugovorenosti iznad prosjeka novih zemalja članica. No uzme li se u obzir ukupna razina isplata krajnjim korisnicima, koja je nešto veća od 30%, Hrvatska je na začelju novih država članica. Pod novim zemljama članicama podrazumijevaju se države iz vala proširenja EU iz 2004., 2007. i 2013., odnosno Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Letonija, Litva, Estonija, zatim Rumunjska i Bugarska te Hrvatska. No u HNB-u očekuju intenziviranje isplata do kraja projekcijskog razdoblja. Tome u prilog ide, navodi se u analizi, i dosadašnje iskustvo novih zemalja članica u korištenju sredstava u prethodnim sedmogodišnjim financijskim perspektivama, primjerice 2007. – 2013., kada je također najviša razina isplata zabilježena na samom kraju razdoblja korištenja.

Tako bi se do kraja projekcijskog razdoblja u hrvatskom slučaju, prema analizi HNB-a, prosječna razina isplata mogla kretati oko 2,3 milijardi eura godišnje, što bi u prosjeku moglo činiti oko 4 posto BDP-a. U slučaju da se realizira ta dinamika isplata, konačna razina uspješnosti Hrvatske u povlačenju sredstava iz ESI fondova u trenutačnoj financijskoj perspektivi (2014. – 2020.) na kraju 2023. iznosila bi oko 90% ukupno raspoloživih 10,7 mlrd. eura, što je približno podjednako trenutačnoj razini ugovorenosti te vrlo slično konačnim rezultatima novih zemalja članica u prethodnoj financijskoj perspektivi (2007. – 2013.). No u HNB-u napominju da je ta projekcija izložena pozitivnim i negativnim rizicima u idućem kratkoročnom razdoblju.

European Union leaders summit in Brussels DOGOVOR U BRUXELLESU Što Hrvatskoj znače 22 milijarde eura? Evo koliko je novca bespovratno, a što ide kroz zajmove i fondove

Tako postoji rizik da zbog novonastalih okolnosti prouzročenih pandemijom koronavirusa razina iskorištenosti bude manja zbog nemogućnosti da se realiziraju do sada sklopljeni ugovori o sufinanciranju, primjerice u segmentu infrastrukturnih projekata. U slučaju da do kraja projekcijskog razdoblja dinamika isplata bude za 15 posto slabija, konačna razina uspješnosti mogla bi iznositi oko 83 posto na kraju 2023. Za razliku od toga, ako se dinamika korištenja dodatno dinamizira u odnosu na osnovni scenarij za 15 posto, Hrvatska bi iskoristila sva raspoloživa sredstva iz ESI fondova, zaključak je analize. 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Zagreb: Predstavljen šesti međunarodni turnir u hrvanju Zagreb Open Grand Prix 2019
'SVI SMO PLAKALI'
Prije 14 dana izgubio sestru pa napravio podvig života: 'Sve bih dao da je ona živa'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti