'- Dalmacija je devastirana gore nego 90-ih, kada je u ratu u kojem je pobijedila srbočetničke agresore i JNA, ali sada gubi rat protiv građevinskog lobija i interesnih skupina koje prodiru duboko u institucije - praktički imaju svoje ljude unutar sustava. Prostor duž hrvatske obale je nepovratno je demoliran i unakažen, a niz je razloga koji su do toga doveli još od prvog općeg zakona o legalizaciji iz 1992. godine.
Posljednji primjeri o kojima izvještavamo, poput slučaja s kampom Jazina ili slučaja s fiktivnim kampom Zorana Pripuza u uvali pred Kornatima, koju smo otkrili u Večernjem listu nakon gotovo godina ispitivanja, ilustracija su sustavne nebrige, nekompetencije i korupcije koji prožimaju sustav koji je sam po sebi već nefunkcionalan, s nizom nadležnih ureda, službi, agencija te naravno nadležnih ministarstava čiji propisi su često suprotstavljeni i neusklađeni, baš kao što i stanje sa zemljišnim knjigama i prostornim planovima često nema veze s onim što se nalazi na terenu', govori novinarka Večernjeg lista Dea Redžić koja je za serijal tekstova o bespravnoj gradnji dobila Nagradu HND-a za lokalno novinarstvo 'Anđelko Erceg'.
Nagrada pripada i hrabrim ljudima iz sustava koji su pokazali hrabrost i poštenje
- Jako velik prostor Večernji list je posvetio temi ilegalne gradnje i uništavanja prostora, dali su mi vremena, pa i po godinu dana da hodam okolo po stijenama i radim jednu temu, To je danas rijetkost, pa zbog tog povjerenja dio nagrade sigurno pripada mojim urednicima i kolegama. Drugi dio pripada ljudima iz sustava koji su pokazali hrabrost i odgovornost, odnosno također su mi dali povjerenje i informacije koje možda ne bismo mogli do kraja otkriti, možda i i godinama. Jer naš sustav koji brine o gradnji, prostornom uređenju i turizmu, stotine inspektora, pročelnika, referenata, savjetnika i niza djelatnika u tom lancu, ne samo da nije sposoban uvesti red u prostor koji je element opstojnosti jedne države, već često međusobno uopće ne surađuje u rješavanju istih predmeta, samo prebacuju odgovornost jedni na druge. I tako iz godine u godinu iz kruga u krug iz jedne legalizacije bespravnih građevina u sada je već peti koji je u pripremi. Problem je i neizlazak na teren, devastacija kadra u građevinskim inspekcijama koje su ostale dijelom bez samostalnosti s uvođenjem Državnog inspektorata, smatra Dea Redžić koja je o temi bespravne gradnje koju pratiti intenzivno već nekoliko godina razgovarala u emisiji s urednikom Večernjeg lista Darijom Markasom.
Između ostalog, pitanje koje se uvijek spominje je korupcija, koja je, smatra novinarka Večernjeg lista postala institucionalizirana.
- No ima tu i malograđanštine i oholosti, kad je čast da vas investitor vozi na teren ili na ručak. U sustavu ima izvrsnih ljudi, ali i potpuno potkapacitiranih kadrova, pročelnika za gospodarstvo koji ne znaju izračunati brutto, ili službenika zaduženih za brigu o prostoru koji nikad nisu bili na terenu, ne znaju ni što je Google Maps, dok se veliki dio njih pravi da ne vidi i samo pokušava nekako legalizirati slučaj, da ne nastane buka zbog kojih oni trpe šikaniranje nadređenih. Ne potiče se državne službenike da gledaju vlastitim očima, već da slijepo slijede svatko za sebe svoje zakone i pravila ili se proglašavaju nadležnima, kaže Redžić
- Pisali smo o nizu sumanutih slučajeva ilegalne gradnje koji je sustavni problem za kvalitetu života građana, lokalnih stanovnika, prijeti ekološkoj ravnoteži i turizmu, kao ključnom segmentu naše ekonomije. Upozorili smo i na širi kontekst – neučinkovito pravosuđe, političke veze i pasivnost lokalnih vlasti, ali i šutnju građana, ukazali na odgovornost arhitekata i projektanata koji zaobilaze propise i pravilnike te svojim pečatom jamče za projekt gradnje. Hrvatska urbanizacija i prostorno planiranje praktički ne postoje, a to su ključni elementi. U Hrvatskoj je iznad svega prostorni plan temeljem kojeg se izdaju građevinske dozvole, no svaka općina izdaje svoje planove koji načelno trebaju biti usklađeni sa Županijskim, Tu ima svega, potom imamo niz pravilnika, poput onog o jednostavnoj gradnji koji često služi upravo za izbjegavanje gradnje s građevinskom dozvolom. To je slučaj primjerice sa zidom Zorana Pripuza na Murteru, za koji u određenim gabaritima zida, nije potrebna građevinska dozvola. No, jasno je da suština priče nije zid, u pozadini priče je druga namjera, odnosno investicija.
Štto je u pozadini rušenja kampa u Tisnom?
Postavlja se identično pitanje oko pozadine priče sa zatvaranjem kampa Jazina koji je zapečaćen u svibnju, a sada je naloženo i uklanjanje 48 kućica.
- Ovaj rusvaj u kampu Jazina koji je DIRH 'zapečatio' nakon što je turistička inspekcija utvrdila da objekt radi 'na crno', bez važećeg rješenja o minimalnim uvjetima i kategoriji te da ne ispunjava uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, mogao bi imati dalekosežne posljedice na više od 10 tisuća kampova koji su proteklih godina niknuli diljem hrvatske obale.Građevinski inspektor mobilne kućice nazvao je stambenim građevinama, dok Pravilnik o kategorizaciji kampova tvrdi da se rado o opremi u kampu.
Podzakupci i proizvođači mobilnih kućica tvrde kako su one u potpunosti mobilne, bez betonskih podesta, Kamp Jazina, opterećen je izuzetno složenim imovinsko pravnim sporom, tu je tvrtka u stečaju, država je veći vjerovnik, a zemljište je u atraktivnoj turističkoj zoni. Pritisci su ogromni, ne skrivaju to ni u građevinskoj inspekciji. Također je posebno atraktivno i zemljište poviše kampa od preko 30ak tisuća kvadrata, a nalazi se također u turističkoj zoni. Nadalje, zanimljiva je i priča s uporabnom dozvolom -, za kampove koji su izgrađeni do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća 2020. smatra se da su izgrađeni na temelju pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je izdana uporabna dozvola, dok sada inspektorat traži od kampa važeće akte o gradnji i po prvi put u povijesti nalaže uklanjanje kampa unutar turističke zone, a za kojeg se smatra, kako stoji u spomenutom zakonu, da posjeduje uporabnu dozvolu.
Devastacija je nekad bila simbolična za pojedine točke, najgore scene vidjeli smo u Makarskoj, na Viru i u Segetu, ali danas je gotovo kompletna obala samljevena, a na pomorskom dobru niču devetokatnice s jednako toliko bazena.
U videu na našem YouTube kanalu pogledajte cijelu emisiju o posljedicama divlje gradnje i detalje o najtežim slučajevima devastacije na obali.
Da da , pohlepa uništava sve. Zbog pohlepe i "brze" zarade se uništava obala. A jel sa epostavlja pitanje tko je uništava ? Pa iništavaju je ti isti " domaći" koji su u sprezi s investitorima. Što bi se reklo , korupcija i mito caruju na obali samo tako. A onda ti istio " domaći" plaću da imjer devastirana obala.Pa zasto to dozvoljavaju ? Dozvoljavaju ili žmire na obadva oka , zbog love , novaca , para , eura...gramzivosti i pohlepe. A pohlepa je put u "pakao" devastacije jadranske obale.