Vlada je jučer utvrdila detaljan plan privatizacije državnih poduzeća iz kojega slijedi da će se država sustavno rješavati onih tvrtki u kojima ima manje od 50 posto vlasništva. Nad 178 tvrtki u kojima država ima udio veći od 50 posto trebao bi se uspostaviti puno jači nadzor nego dosad.
Za početak, bit će smijenjeni svi oni članovi nadzornih odbora koji se nisu odazvali na upitnik kojim je Hrvatski fond za privatizaciju trebao prikupiti osnovne podatke o radu nadzornih odbora. Na taj se upitnik odazvalo samo 56 posto ispitanika, što znači da bi od 340 predstavnika Fonda u nadzornim odborima njih 158 trebalo biti smijenjeno.
Od 23 društva u prodaju četiri
Od 23 trgovačka društva u čistom državnom vlasništvu, država će prodavati svoj udio iz samo četiri tvrtke: tržištu će biti ponuđeno 25 posto dionica Ine, 14 posto dionica HT-a, do 30 posto dionica Croatije osiguranja, a udio države u Hrvatskoj poštanskoj banci smanjit će se nakon što se ona spoji s Croatia bankom i dokapitalizira sredstvima IFC-a. U ostalim društvima, što znači u HŽ-u, Vjesniku, HEP-u, ACI-ju itd., slijedi postupak restrukturiranja.
Jučer prihvaćen plan privatizacije državnog portfelja izgledao je kao rezultat kompromisa u privatizacijskim sporovima između SDP-a i HSS-a. No rep tih sporova provukao se i kroz jučerašnju sjednicu. HSS-ov ministar Željko Pecek kritizirao je izvještaj Fonda za privatizaciju predbacivši što nedostaju podaci poput onih o tome koliko je prijašnjih mjesta izgubljeno ili dobiveno u postupku privatizacije. Nema informacija o 108 trgovačkih društava. Među ostalim, nema nikakvih podataka o Fini.
- Ministar Pecek trebao bi znati da Fina nije trgovačko društvo nego financijska ustanova. Dalje neću komentirati. Ostajem bez teksta - odgovorio je na to Linić.
Prijedlog Zakona o državnim potporama koji je Vlada s jučerašnje sjednice uputila u saborsku proceduru jedna je od hrvatskih obveza prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Prema tom zakonu, Hrvatska će postupno uvoditi praksu potpora kakva postoji u Europi. Izravne potpore poduzećima moći će se zadržati u prijelaznom razdoblju od četiri godine. No potpore bi mogle biti samo do visine 50 posto temeljnog kapitala društva u koje država intervenira svojim novcem. Iz tog pravila bila bi izuzeta poljoprivreda.
Agencija za državne potpore
Prema Zakonu o potporama, čitav sustav odobravanja potpora premjestio bi se iz sadašnje prakse koja je omogućavala i diskrecijsko odlučivanje, a odluke bi se prenijele na posebnu agenciju za državne potpore. Ta bi agencija morala biti osnovana do ožujka iduće godine.
Vlada je jučer rezimirala i dosadašnji napredak u ispunjavanju obveza prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Vlada bi morala vrlo skoro u saborsku proceduru poslati, na primjer, prijedloge zakona o hrani, zakona o zaštiti potrošača, ali i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Potonji je zakon trebao već danas biti na dnevnom redu Vlade, ali je odgođen za tjedan dana. Potpredsjednik Vlade Goran Granić odgodu je objasnio time što su "ambicije manjina prevelike, a spremnost oporbe da prihvati te ambicije premala". Spor je nastao oko članka 17. koji regulira izbor zastupnika u Sabor, odnosno oko dvostrukog prava glasovanja. Granić je jučer najavio kompromisno rješenje koje će predložiti Vladi, a koje će omogućiti da prijedlog zakona dobije potrebnu dvotrećinsku potporu u Saboru.
D. Knežević
Otvori KEKS Pay
