Ustavni sud od nedjelje će djelovati u "krnjem sastavu" od samo deset sudaca s obzirom na to da tada istječu produljeni mandati trojici ustavnih sudaca, a novi nisu izabrani. Međutim, čini se da su i vladajući i lijeva oporba spremni na značajne ustupke u odnosu na ranije stavove kako bi osigurali da period u kojemu Ustavni sud mora funkcionirati s manje sudaca ipak ne potraje predugo.
Za početak, SDP i Možemo reterirali su samom činjenicom da su pristali na nastavak pregovora, koje su prekinuli prije gotovo tri mjeseca zbog inzistiranja HDZ-a da se imenovanja na Ustavnom vežu uz imenovanje predsjednice Vrhovnog suda, što smatraju protuustavnim. Razdvajanje tih imenovanja i sada im je ključni preduvjet za dogovor o ustavnim sucima.
Inzistiraju, naime, da se prije nove runde pregovora održi sjednica Odbora za pravosuđe koji treba donijeti neobvezujuće mišljenje o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, bez kojeg Predsjednik Republike Saboru uopće ne može uputiti prijedlog imenovanja. Da je HDZ spreman deblokirati ovu proceduru, odnosno dopustiti Odboru za pravosuđe da konačno odradi svoj posao nakon što su mu u više navrata rušili kvorum, potvrdio je jučer i HDZ-ov predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica.
Nema vezanja izbora
– Vrhovni sud ima svoju proceduru i vjerujem da se ona može završiti do 21. travnja – rekao je Malenica, uvjeren da je na taj datum, za kada je zakazano prvo iduće glasanje saborskog plenuma, moguće imenovati i ustavne suce i predsjednicu Vrhovnog suda. Izbjegao je, međutim, potvrditi da odmrzavanjem procedure na Odboru za pravosuđe HDZ zapravo odustaje od ideje vezanja dvaju izbora. Pokušao je, naime, protumačiti kako je HDZ-u jedini cilj zapravo bio da se popune funkcije u objema institucijama, iako je predsjednik njegove stranke premijer Andrej Plenković u više navrata otvoreno govorio o "vezanom imenovanju" na ove funkcije, odnosno kako imenovanja na Vrhovnom sudu neće biti bez imenovanja na Ustavnom.
Uz to, HDZ je, čini se, jučer odustao i od ideje da se pozicije na ustavnom sudu popune u omjeru 2:1, odnosno da se dvoje sudaca imenuje na prijedlog vladajućih, a jedan na prijedlog oporbe. Malenica sada ističe kako nije bitan taj omjer, nego da se izaberu tri kvalitetna ustavna suca.
– Taj model zapravo previđa razgovor o konkretnim imenima, a o tome danas nismo razgovarali. Idemo za tim da se utvrdi prijedlog od tri kandidata, a naš stav o tome tko bi oni trebali stvar je razgovora koji će se vodit u narednim danima. Idemo za tim da razgovaramo o konkretnim prijedlozima. Nebitno je kakav će tu biti taj nekakav odnos, bitno je da imamo tri kvalitetna suca – rekao je.
Iz oporbe se istodobno neslužbeno čuje kako je "formula" koja bi se mogla primijeniti pri izboru ustavnih sudaca ta da jednog direktno izabere HDZ, jednog lijeva oporba, a da treći sudac ili sutkinja bude netko prihvatljiv i jednoj i drugoj strani. Od 13 pristiglih kandidatura lijevoj oporbi je, kako je rekao SDP-ov potpredsjednik Odbora za Ustav Saša Đujić, prihvatljivo petero kandidata od kojih je troje, kako se čuje, desnog svjetonazora. Pristane li HDZ i na taj uvjet, bit će to još jedan ustupak lijevoj oporbi jer bi tako odustao od "izbora u skladu s raspodjelom snaga u Saboru", kako je ranije govorio Plenković.
"Mi na njih (suce op.a.) ne utječemo, ali naša je pozicija da sastav Ustavnog suda treba reflektirati, u svjetonazorskom smislu, poruku hrvatskih birača i hrvatskih građana koja je izražena na izborima za Hrvatski sabor 2024. – govorio je ranije premijer, tvrdeći kako se ta "ponuda HDZ-a" oporbi neće mijenjati. Hoće li Plenković na kraju stav ipak znatno ublažiti i dođe li do toga doista, iz kojih motiva, zanimljivo je pitanje.
Nije isključeno da HDZ procjenjuje kako bi im imenovanje barem jednog ustavnog suca na kojeg bi mogli računati i u narednim godinama osiguralo većinu u Ustavnom sudu kod donošenja politički osjetljivih odluka. Jednako tako, iz SDP-a su ranije dolazile poruke kako je za njih najbolja opcija da Ustavni sud "padne" na desetero sudaca jer takav neće moći donositi škakljive odluke. Sada pak iz iste stranke dolaze poruke kako sud mora funkcionirati i da im blokada nije u interesu. U ovoj su stranci, naime, uvjereni kako HDZ više nema "čvrstu većinu" u Ustavnom sudu jer je, kažu, aktualni saziv ipak kvalitetniji nego je bio prošli. Hoće li se te procjene pokazati točnima, ostaje vidjeti.
Pozitivnija atmosfera
U cijeloj priči nije zgorega primijetiti i da se atmosfera na političkom planu zadnjih tjedan dana općenito ipak počela mijenjati i da su odjednom svi postali skloniji kompromisima. Počevši od činjenice da su konačno za isti stol sjeli premijer i predsjednik države Zoran Milanović jer se nakon čak četiri i pol godine konačno održala sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost pa do buđenja svijesti i na jednoj i na drugoj strani kako nije najpametnije ostaviti Ustavni sud u krnjem sastavu.
U tu novu, pozitivniju, atmosferu može se uvrstiti i jučerašnji govor predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića u Saboru u kojem je kazao kako se "premijer Račan i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader nisu slagali ni u čemu, ali su u trenucima koji su oblikovali Hrvatsku znali naći zajednički jezik". Da bi potom ustvrdio kako Hrvatska ima sve što joj treba da bude uspješna mala europska država i da za to trebamo odluku koju bi, po Hajdaš Dončiću, zajedno trebala donijeti u Saboru i ljevica i desnica.
Otvori KEKS Pay
