Produženi mandat trojici ustavnih sudaca, Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Gordanu Selanecu istječe u nedjelju, no Sabor još nije imenovao one koji će ih zamijeniti na funkciji. Dapače, o toj ustavnoj zadaći Sabora pozicija i opozicija nisu razgovarale od veljače, a zadnja šansa za eventualno "čudo" bit će u četvrtak, kada bi se po neslužbenim informacijama trebala održati sjednica Odbora za Ustav s jednom jedinom točkom dnevnog reda - izjašnjavanje o kandidatima za ustavne suce.
Odgovornost za kašnjenje
Sjednicu su potpisima tražili članovi Odbora iz SDP-a i Možemo, nakon čega predsjedniku Ivanu Malenici po poslovniku nije preostalo drugo nego da je sazove u roku od tjedan dana. Kako će se u četvrtak postaviti vladajući, a kako oporba, u ovom trenutku je nepoznanica. Izvori iz SDP-a ne otkrivaju hoće li na javnom glasanju, ako vladajući ne odluče rušiti kvorum, podići ruku za svih trinaest pristiglih kandidata ili će podržati da se popis ipak reducira. Ranije je njihov stav bio da bi saborski Odbor za Ustav trebao na plenarnu sjednicu poslati sve pristigle kandidature kako bi zastupnici glasali o svima. Tko dobije dvotrećinsku većinu, postao bi ustavni sudac. Međutim, kako su iz HDZ-a na taj prijedlog kazali kako nije moguće na glasanje u Sabor poslati listu sa svim kandidatima, u lijevoj oporbi sada poručuju kako bi pristali i da se lista reducira.
– Idemo na Odbor s pretpostavkom da ćemo se na sjednici konačno izjasniti o svim kandidatima. Hoćemo li podići ruku za sve ili za manji broj ovisi o više okolnosti. Ono što je sigurno je da među 13 pristiglih kandidata nama iz lijeve oporbe prihvatljivo je sigurno njih šestero, a među kojima ima i onih desnih svjetonazora – uvjeravaju u vrhu SDP-a.
Odgovornost za činjenicu da tri suca nisu izabrana na vrijeme, ako tako bude, od nedjelje će sa sebe pokušavati "skinuti" i vladajući i lijeva opozicija, u kojoj su ranije bili uvjereni da im nove okolnosti mogu samo ići na ruku jer krnji sastav Ustavnog suda u omjeru 6:4 ili 5:5 znači i da politički osjetljiva pitanja više neće moći biti riješena preglasavanjem u korist vladajućih, jer se odluke donose s minimalno sedam sudačkih glasova. Iako, pitanje je može li lijeva oporba doista računati da će i u novim okolnostima u krnjem sastavu Ustavnog suda vladati podjela sudaca kakvu smo do sada viđali. Nije rečeno da nove okolnosti neće dovesti i do novog "miješanja karata" na Ustavnom sudu, budući da je i prije bilo "iskakanja", primjerice, kod imenovanja novog predsjednika Ustavnog suda, kada je većini svojom rukom pripomogla sutkinja Maša Marochini Zrinski.
HDZ, koliko je poznato, ni nakon upozorenja s Ustavnog suda kako je krajnji rok da se izaberu novi suci nije promijenio stav da se imenovanje ustavnih sudaca ima vezati uz imenovanje predsjednice Vrhovnog suda, što je oporbi neprihvatljivo. Predsjednik HDZ-ova kluba Ante Sanader jučer je, međutim, za kašnjenje s imenovanjem ustavnih sudaca okrivio "hirove oporbe". Podsjetio je, naime, kako je predsjednik SDP-a nakon dočeka rukometne reprezentacije na središnjem zagrebačkom trgu, na kojem je u organizaciji Vlade pjevao Thompson, izjavio kako SDP nema više o čemu razgovarati s HDZ-om pa ni o ustavnim sucima.
Što je bio "dobar smjer"
Sanader sada tvrdi da su razgovori prije toga tekli u dobrom smjeru, iako treba reći kako taj "dobar smjer" nije bio vidljiv ni pod mikroskopom, jer su se dvije strane od samog početka ukopale u rovove vezano uz broj sudaca koji bi trebali biti izabrani na prijedlog oporbe i vladajućih. Oporba je, podsjetimo, nudila da se izabere po jedan sudac na prijedlog jedne i druge strane, a da se treći pronađe konsenzusom, dok je HDZ inzistirao da sastav Ustavnog suda ima odgovarati raspodjeli snaga u parlamentu. Iako mandat ustavnih sudaca traje dvostruko više nego mandat zastupnika, zbog čega nitko ne može jamčiti da će se isti omjeri na jednom i drugom mjestu održati i nakon parlamentarnih izbora.
Otvori KEKS Pay
Najbolje od svega kažu da su ustavni suci neovisni, ali ih bira ljevica i desnica. Što ne bi trebali biti neovisni kako se tvrdi, da ih ne bira nitko iz vlasti i oporbe.