Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Šestorka kažnjena za opsadu Mostara, osnivanje logora...

Kad su odlazili u Haag 2004., Jadranko Prlić je poručio: Ne trebamo mi dokazati svoju nevinost, već oni nama trebaju dokazati krivnju
30. studenoga 2017. u 07:04 83 komentara 17925 prikaza
Izbjeglice
Foto: Sinisa Hancic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Bio je lipanj 2004. kada su se šestorica bivših političkih i vojnih dužnosnika Herceg-Bosne optuženih za ratne zločine – Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić – u tadašnjoj Zračnoj luci Zagreb oprostili od brojnih suboraca, prijatelja i rodbine, a na ispraćaj su stigle i brojne osobe iz javnog života, pa i nekoliko političara koji su ih pozdravili prije odlaska u Haag.

Slobodan Praljak potvrđene sve kazne Slobodan Praljak je preminuo. Pokrenuta istraga nizozemskih vlasti!

Uistinu, šestorki toga dana mnogi nisu dopustili da na trenutak osjete da su sami: na ispraćaj u zračnoj luci stigli su i brojni invalidi, što ih je posebno dirnulo. Možda baš zato nelagodu koju su zasigurno osjećali duboko u sebi uspješno su krili. Slobodan Praljak pozvao je sve okupljene da se oproste pjevajući himnu “Lijepu našu”. Umirovljeni general Milivoj Petković rekao je da je očekivao optužnicu jer je bio na vrhu zapovjednog lanca, a Jadranko Prlić poručio je da u Haag odlazi čiste savjesti.

Odsjekli im uši

U vrlo emotivnom obraćanju šestorka se od Zagreba oprostila riječima kako ne idu u Haag dokazivati svoju nevinost, “nego da oni u Haagu moraju dokazati njihovu krivnju”. Trinaest godina kasnije Haaški tribunal u tome je, kako drže, i uspio. Šestorka je pravomoćnom presudom osuđena na temelju individualne i zapovjedne odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija te kršenje zakona i običaja ratovanja. A zločini su neosporno počinjeni. HVO je 18. siječnja 1993. napao Gornji Vakuf i okolna sela, a u borbama protiv Armije BiH hrvatske snage zarobile su između 40 i 60 lokalnih Bošnjaka pa ih zatočile u tvornici namještaja. Pripadnici HVO-a premlaćivali su i okrutno mučili zarobljenike, a jednome od njih, Hasanu Behli, dvojica vojnika HVO-a odsjekla su uho, a onda gazila po otvorenoj rani iz koje je lijevala krv.

Početkom svibnja 1993., u vrijeme napada HVO-a na stožer Armije BiH u Mostaru, kada je srušena i jedna mostarska džamija, hrvatske snage po Mostaru masovno su počele uhićivati Bošnjake te odvajati muškarce od žena i djece. Pripadnici Armije BiH zarobljeni su i zatvoreni u jednoj zgradi u kojoj su divljački premlaćivani, a od posljedica premlaćivanja umrlo je deset vojnika. Bošnjake koji nisu bili u odori Armije BiH držali su zarobljene na drugoj lokaciji i također zlostavljali, dok su žene i djecu odveli u logor na Helidromu.

Izbjeglice
1 / 29
Svijeće za Praljka

Opsada istočnog Mostara od HVO-a, kako navodi Haaški tribunal, trajala je od ljeta 1993. do travnja 1994., a tijekom tog vremena intenzivno i trajno granatiranje i mitraljiranje rezultiralo je brojnim civilnim žrtvama, ali i predstavnika međunarodnih organizacija. Pritom su snage HVO-a često potpuno prekidale dostavu humanitarne pomoći istočnom Mostaru. Mnoge bošnjačke žene vojnici HVO-a su silovali, među njima i 16-godišnjakinju. Područje istočnog Mostara držali pod opsadom, zbog čega su ljudi preživljavali u iznimno teškim uvjetima bez struje, vode i hrane.

Jedan od najstrašnijih zločina dogodio se u selu Stupni Do, u koje su snage HVO-a ušle 23. listopada 1993. godine. Specijalci su likvidirali 36 ljudi, među njima i djecu u dobi od 13, 8 i 3 godine. Tri su žene silovane, cijelo je selo uništeno i njegovim preživjelim stanovnicima oteta je imovina.

Haaško tužiteljstvo na teret šestorki stavlja i logore za Bošnjake kao što su Dretelj, Helidrom i Gabela, u kojima su zatočenici držani u neljudskim uvjetima, izgladnjivani, premlaćivani i mučeni, često do smrti. Sve se to događalo na teritoriju Herceg-Bosne dok su je vojno i civilno vodili Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Bruno Stojić i Berislav Pušić.

Vijeće je smatralo da brojni zločini koje su snage HVO-a počinile nad muslimanima od siječnja 1993. do travnja 1994. uglavnom upućuju na očigledan obrazac ponašanja. U većini slučajeva zločine nije nasumice počinila šačica nediscipliniranih vojnika: štoviše, zločini su bili ishod plana koji su pripremili sudionici udruženog zločinačkog pothvata kako bi otjerali muslimansko stanovništvo iz Herceg-Bosne, zaključilo je vijeće.

“Nije ovo osuda Hrvata”

– Nije ovo osuda jednog naroda, u ovom slučaju Hrvata, već osuda onih koji su u to vrijeme radili grozote i udružene zločinačke pothvate kako bi iz jednog dijela Hercegovine nestao jedan narod – kazao je Haris Kljako, predsjednik Udruženja ratnih vojnih invalida BiH, pozdravljajući presudu koju je netom izrekao Haaški sud.

Nažalost, pri njezinu izricanju nisu uzeli u obzir da je Hrvatska, čak i tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba, na sve načine pomagala BiH, pritom je naoružala njihovu vojsku, zbrinula milijun izbjeglica, liječila njihove ranjenike, čak i financirala nastupe njihovih sportaša na međunarodnim nastupima. U konačnici, spasila više od 100.000 muslimana u Bihaćkoj enklavi 1995. od srpskog etničkog čišćenja i time omogućila slobodnu BiH.

Bakir Izetbegović Bošnjaci slave 'Svi projekti usmjereni ka rastakanju BiH osuđeni su na propast' Svijeće za Praljka Odaju mu počast Građani se mole za generala Slobodana Praljka praljak haag Odvjetnici hrvatske šestorice: Šokirani smo presudom i samoubojstvom!

Hrvatsko-bošnjački sukob u BiH 1992. – 1994.

Prvi sukob

1. lipnja 1992.

Obračun Armije BiH i HVO-a dogodio se 1. lipnja 1992. kod Visokog, gdje je Armija ubila četiri hrvatska civila, nakon čega su skinuli hrvatsku zastavu s policijske postaje u Novom Travniku

Pale kuće

Srpanj 1992.

Tijekom srpnja u Zenici pripadnici Armije BiH palili su hrvatske kuće. U jednoj takvoj akciji ubijena je jedna starica Hrvatica, što je podiglo napetosti

Sarajevo

Srpanj 1992.

Krajem srpnja Armija BiH krenula je u osvajanje većinski hrvatskih naselja u Sarajevu te su na kraju potpuno ukinuli Hrvatsko vijeće obrane.

Izbjeglice

Rujan 1992.

Bošnjačke vlasti prebacile su više desetaka tisuća bošnjačkih izbjeglica 
 u središnju Bosnu uoči pregovora kojim je Hrvatima trebala pripasti S. Bosna

Ahmići-Trusina

16.travnja 1993.

Surovi epilog hrvatsko-bošnjačkog rata praktično je označen pokoljem u Ahmićima, odnosno Trusini istoga dana

Mostar

9. svibnja 1993.

I jedna i druga strana tvrde kako su napadnute istoga dana u Mostaru za kojega su se vodile teške borbe tijekom sljedećih sedam mjeseci

Srednja Bosna

22. prosinca 1993.

Samo tri dana prije Božića Armija BiH je pobila 74 hrvatska civila i vojnika. Prognali su više desetaka tisuća hrvatskih civila

Sporazum

18. ožujka 1994.

Hrvatsko-bošnjački rat zaustavljen je u ožujku 1994. kada je potpisan Washingtonski mirovni sporazum kojim je osnovana Federacija BiH

 

 

WhatsApp
STVORILI PANIKU
Bijesni korisnici prelaze na druge servise: WhatsApp odgodio najavljene promjene
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • lauda:

    Pitam se kako se danas osjeća brat zapovjednika muslimanskog logora kojeg su supruge, žene i majke dolazile u Opatiju moliti za milost a on im se samo cinično smijuljio i sprdao. Neki se nikad nisu vratili iz logora i ne ... prikaži još!ne zna im se za grob. Danas taj smrad sa svojim lokalnim petokolonašima likuje ali zaboravlja da su i Srbi slavili neke svoje pobjede '91 dok Hrvatima nije došlo iz dupeta u glavu. Hvala generalu Praljku da je omogućio da se polako otkrivaju sve crne vrane koje rade Hrvatskoj o glavi. Hrvati trenutno izgledaju lobotomizirano ali razni Plenkovići, Pusići, Bausi, Stazići, Pupovci, Markovine, Govnine i ostal Soroščad neka malo vrate film unatrag i neka se podsjete.

  • vjekoslavkatalina:

    ....armin pohara inace jedan od zapovjedniak obrane bos.broda i te opcine kaze u svojoj knjizi..a musliman je..'Dva dana cetnici napadaju bosanski brod svim raspolozivim sredstvima dakle 3 i 4. 3.1992 godine..ja zovem predsjednistvo bih i trazim aliju izetbegovica.Refereiram stanje u ... prikaži još! Bosanskom brodu koje je tesko jer cetnici su takorec vec u pola grada blizu mosta na savi pitam aliju hoce li sarajevo reagirati makar politicki prema međunarodnoj zajednici da se spasu hrvati i muslimani od moguceg pokolja cetnika i postoji mogucnost alija izetbegovic mi na to odgovara da potrazimo pomoc hrvatske oni su vam blizu a ja aliji izetbegovicu 'gospodine predsjednice bosanska posavina i bosanski brod su u bosni i hercegovini a ne u hrvatskoj'...

  • Deleted user:

    Činjenice govore da je Armija BiH odnosno muslići prvi počeli i iz njihovih redova nem optuženih ili su oslobodjeni, a eto mi smo za sve krivu. I jesmo što amo čekali i dopustili muslićima da se održe trebalo je Mostar ... prikaži još! i mnoge gradove riješiti na onda nam.i nebi bilo krivo neka sude.Ovako naj.manje nas ostalo a sad ispadamo naj gori.