Američko-iranski odnosi ponovno su na prijelomnoj točki, u prostoru između krhke deeskalacije i prijetnje novim sukobom koji bi mogao destabilizirati cijeli Bliski istok. Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o produljenju primirja nije rezultat smirivanja tenzija, već složenih diplomatskih napora i pritisaka iza kulisa, prije svega iz Pakistana, koji pokušava spriječiti otvoreni rat. Iako su oružja zasad utihnula, politički i sigurnosni zahtjevi s obje strane otkrivaju duboko nepovjerenje i suprotstavljene strateške ciljeve, zbog čega je svaki korak prema dogovoru istodobno i potencijalni korak prema novoj eskalaciji.
Američko-iranski sukob ušao je u novu fazu iščekivanja nakon odluke predsjednika Donalda Trumpa da produlji primirje, kao odgovor na intenzivne posredničke napore koje su predvodili pakistanski premijer Shehbaz Sharif i načelnik vojske Asim Munir s ciljem otvaranja puta iranskom prijedlogu. Unatoč opreznom smirivanju situacije, retorika i uvjeti koje postavljaju obje strane i dalje odražavaju duboke podjele, ostavljajući prostor između mogućnosti „velikog dogovora“ i povratka vojnom sukobu. Washington u pregovorima nastupa s pozicije koju smatra ojačanom uspjehom pomorske blokade te inzistira na nizu „nepregovarajućih“ uvjeta, među kojima je ključan zahtjev da Teheran izmjesti zalihe urana obogaćenog na 60 posto ili više izvan zemlje i jamči da neće biti korišten u vojne svrhe. Poseban naglasak stavlja se na sigurnost Hormuškog tjesnaca, uz zahtjeve da iranske snage ne ugrožavaju komercijalni promet i tankere, kao i da se demontira mreža morskih mina i bespilotnih plovila te osigura da tjesnac ostane otvoren u svim okolnostima.
S druge strane, Teheran svaki politički napredak uvjetuje trenutačnim i potpunim ukidanjem pomorske blokade, zapljena i sankcija te inzistira na pregovorima u Islamabadu. Iranski izvori navode da je zemlja spremna privremeno zamrznuti nuklearni program u zamjenu za priznanje prava na obogaćivanje u civilne svrhe i financijsku kompenzaciju za pretrpljenu štetu. Iran istodobno naglašava da je sigurnost Zaljeva i Hormuškog tjesnaca isključivo odgovornost regionalnih država, odbacujući svako vanjsko miješanje i ističući kontrolu nad tjesnacem kao važan element suvereniteta. Odbacuju, kako navode, „politiku ponižavanja“ i poručuju da neće pregovarati iz pozicije slabosti niti pod prijetnjama.
U međuvremenu Pakistan pokušava smiriti krizu balansirajući između pritiska na Teheran da konkretizira prijedloge i nastojanja da Washingtonu osigura dodatno vrijeme za diplomaciju. Istodobno, Iranska revolucionarna garda poručuje da ostaje u punoj pripravnosti, spremna zadati snažne udarce svim neprijateljskim ciljevima u slučaju nove eskalacije, uz naglasak na stalnu budnost tijekom primirja i otvorenu mogućnost gađanja osjetljivih točaka i centara odvraćanja.
FOTO Ovo je mjesto strave u Splitu: Iz pothodnika je odjeknula eksplozija
Otvori KEKS Pay
