Svaki drugi građanin u Hrvatskoj suočio se s teškom bolesti
Svaki drugi hrvatski građanin se u proteklih pet godina suočio s teškom bolesti, bilo osobno, bilo u bližoj obitelji, a devet od 10 ih smatra da podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni i mora se znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja, kako bi ih mogli sami odabrati. Kad bi mogli birati, pacijenti bi uvjerljivom većinom otišli u bolnicu koja im jamči bolje rezultate liječenja, bez obzira na eventualne dodatne troškove - njih 9 od 10 putovalo bi i dulje samo da dođu u bolnicu koja ima bolje ishode liječenja.
Rezultati su to istraživanja koje je u Hrvatskoj početkom lipnja proveo Ipsos, a predstavljeni su na nedavnoj konferenciji "Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja", koja se održala u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA).
Mjerenjem ishoda u svim zemljama na jednak način do uspješnijih rezultata za pacijente
Ishodi liječenja su promjene u zdravlju pacijenata koje nastaju kao posljedica zdravstvene skrbi. Osim same stope smrtnosti i preživljenja, ishodi uključuju i kvalitetu života koja se prati kroz prijave pacijenata (simptomi, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, radna sposobnost, psihičko stanje, umor, bol...). Podaci o ishodima važni su kako bi se unaprijedila sigurnost pacijenata i rezultati liječenja, kao i racionalizirali troškovi – sredstva bi se mogla usmjeriti prema postupcima koji imaju učinak na zdravlje pacijenata.
Ista bolest ima potpuno različite ishode od bolnice do bolnice
Izvrsni liječnici i medicinske sestre preduvjet su, ali ne nužno i garancija zadovoljavajućih zdravstvenih ishoda za pacijente koje liječe. U obzir treba uzimati i dostupnost skrbi, opreme i lijekova, razvijenost sustava upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite, provedbu kliničkih smjernica kako bi se smanjile varijacije u kliničkoj praksi te stručan i kvalitetan menadžment sustava i ustanova.
Kao posljedica svega navedenog, uspjeh liječenja veoma varira, kako između tako i unutar razvijenih europskih zemalja. Primjerice, u Europi se bilježe deveterostruke razlike u stopama komplikacija kod radikalne prostatektomije i sedmerostruke razlike u stopama reoperacije karcinoma dojke. U najuspješnijoj od zemalja OECD-a pacijenti s karcinomom pluća mogu očekivati četiri puta dulje preživljenje u odnosu na najmanje uspješnu zemlju.
- Danas se razvija globalni jezik za opis zdravstvenih ishoda, definiraju se vremenske točke i izvori podataka koji se prikupljaju, kao i minimalni broj početnih čimbenika rizika radi lakše svrhovite usporedbe. Kod karcinoma dojke, primjerice, postoje standardni ishodi poput preživljenja i kontrole bolesti, ali tu su i posljedice krivo provedenog liječenja kao što su reoperacija zbog pozitivnih kirurških rubova i akutne komplikacije liječenja. Mjerenje standardnih skupova ishoda koje na jednak način provode zdravstvene ustanove širom svijeta omogućit će globalne usporedbe ishoda i pomoći zdravstvenim radnicima da definiraju što su najbolji ishodi, da se upoznaju s postupcima koji pridonose takvim ishodima, da promiču diseminaciju najboljih praksi i mjerljivo poboljšaju ishode koji utječu na kvalitetu života i dostojanstvenu smrt pacijenta, istaknula je na konferenciji Christina Akerman, utemeljiteljica Međunarodnog konzorcija za mjerenje ishoda liječenja (ICHOM).
Praćenje ishoda liječenja omogućuje formiranje centara izvrsnosti i uvid u to čega nam u sustavu nedostaje, a čega možda imamo i suviše
U pojedinim europskim zemljama ishodi se prate već desetljećima i zamjetan je njihov učinak, temeljem kojega se redefiniraju nacionalne zdravstvene strategije i usmjerava prema najučinkovitijem liječenju. U Hrvatskoj se ishodi liječenja zasad ne prate sustavno, čime se otežava utvrđivanje pravih rezultata pojedinih medicinskih postupaka i terapija kao i detektiranje onih koji ne opravdavaju svoju cijenu i uloženi trud. Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je kako Europska unija ima novi program pomoći zdravstvu koji bi trebao pomoći u ostvarivanju ciljeva.
- Budući da se približavamo kraju hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izrazito mi je drago što se upravo posljednjih mjeseci intenzivnije raspravlja o solidarnosti i smanjivanju razlika među članicama kad je riječ o zdravstvenim standardima. U Europskoj uniji između zemalja članica, pa i unutar samih zemalja, postoje značajne razlike u ishodima liječenja. Ishode bismo trebali mjeriti na isti i usporediv način, što bi nam omogućilo da organizacijski i financijski pomognemo zemljama članicama s lošijim ishodima da dosegnu ciljanu razinu, te na taj način smanjimo razlike i omogućimo jednakost pacijenata. Novi program pomoći zdravstvu zemalja članica Europske unije iznosi više od 9 milijardi eura i teži ka podizanju otpornosti i kvalitete zdravstvenih sustava s dugoročnom vizijom poboljšanja ishoda liječenja, rekao je ministar zdravstva Republike Hrvatske Vili Beroš.
Upravo uspostavom registara i mjerenjem ishoda liječenja administracija bi dobila uvid u zdravstveno stanje nacije, učinkovitost pojedinih zdravstvenih ustanova, ali i egzaktne pokazatelje čega nam u sustavu nedostaje, a čega možda imamo i suviše.
Mjerenjem ishoda liječenja pacijenti bi dobili uvid u uspješnost liječenja po pojedinim zdravstvenim ustanovama, a sustav bi mogao detektirati centre izvrsnosti, koji bi se potom dodatno usmjerili na još kvalitetnije liječenje pojedinih oboljenja.
Praćenje ishoda liječenja, procjenjuje se, može smanjiti nepotrebne troškove unutar zdravstvenog sustava i do 40%, jer se prikupljanjem i analizom dostupnih podataka detektiraju varijacije u liječenju i identificiraju dobre prakse. Primjenom tih dobrih praksi na nacionalnoj razini, optimizira se rezultat liječenja za svakog pacijenta, a time i smanjuju troškovi nepotrebnih ili neučinkovitih postupaka i dugoročno rasterećuje sustav.
Pandemija COVID-19 pokazala da se može bolje
Iako nas je korona virus iznenadio i određeno vrijeme prisilio na potpuno nov način života u izolaciji, hrvatski zdravstveni sustav, primjerice, usprkos svim problemima, pokazao se spremnim i vrlo učinkovitim za nošenje s tom globalnom zdravstvenom krizom. Pandemija COVID-19 pokazala je kako se zdravstveni sustav pretvara iz reaktivnog u proaktivni sustav koji se vodi podacima, uči i prilagođava temeljem neprekidnog stvaranja, prikupljanja i analiziranja podataka. Stoga će tako jednog dana i digitalna slika svakog bolesnika s rakom biti realnost i temelj svake istinski personalizirane zdravstvene skrbi za te bolesnike.
