Prema podacima za 2024. godinu, 19,8 posto građana Hrvatske subjektivno se doživljava siromašnima. Time Hrvatska premašuje prosjek Europske unije, koji iznosi 17,4 posto, ali je istovremeno znatno niža od udjela zabilježenog u prethodnim godinama. Primjerice, prije deset godina, 2015. godine, više od polovice Hrvata, točnije 54,4 posto, smatralo se siromašnima. Od tada je taj udio stalno opadao, pa je 2024. godine zabilježen najniži postotak do sada. Najviše građana koji se osjećaju siromašnima bilježi se u Grčkoj (66,8 %), slijede Bugarska (37,4 %) i Slovačka (28,7 %).
S druge strane, najmanji udio onih koji se smatraju siromašnima zabilježen je u Nizozemskoj i Njemačkoj, gdje ih ima tek 7,3 posto. Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva u 2024. iznosio je za jednočlano kućanstvo 7.407 eura godišnje, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag iznosio 15.554 eura. Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti činile su 21,7 posto, dok je udio onih u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji iznosio dva posto.