Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP) očekuje od Europske komisije da bude ambiciozna, hrabra i usmjerena prema budućnosti prilikom predstavljanja Europskog demokratskog štita ove srijede. U vrijeme kada Rusija i drugi zlonamjerni akteri nastoje nezakonito utjecati na demokratske procese u Europi, i EU i njezine države članice moraju pronaći učinkovitije načine za suprotstavljanje tim pokušajima. Posljednjih godina vidjeli smo bezbroj primjera kako Rusija pokušava utjecati na europske izbore sustavnim širenjem dezinformacija ili drugim akcijama osmišljenim da potkopaju povjerenje javnosti u demokratske institucije. Nedavno su uočeni pokušaji Rusije da utječe na češke parlamentarne izbore putem organiziranih internetskih kampanja. Ranije ove godine, tijekom njemačkih izbora, takozvani fenomen "Doppelgänger" (nazvan po njemačkoj riječi za dvojnika) privukao je pozornost kada su ruski hakeri stvorili replike poznatih novinskih stranica kako bi širili lažne, proruske narative.
Još jedan široko raspravljani primjer ruskog uplitanja bili su prošlogodišnji rumunjski predsjednički izbori, koji su morali biti reorganizirani nakon izvješća o hibridnim ruskim aktivnostima. Obavještajna izvješća otkrila su sustavno korištenje lažnih ruskih računa na društvenim mrežama kako bi se utjecalo na raspravu. Središnje izborno povjerenstvo u zemlji bila je meta velikih kibernetičkih napada. TikTok je izvijestio o brisanju 175.000 lažnih ili neželjenih računa nakon izbora. Ova stvarnost naglašava potrebu da EU zauzme sveobuhvatan pristup koji bi bolje štitio naše demokratske sustave od stranog uplitanja. Iako s odgodom, očekuje se da će Europska komisija ovog tjedna predstaviti svoju komunikaciju o Europskom demokratskom štitu, u kojoj će biti navedene konkretne mjere EU-a za zaštitu europskih demokracija od vanjskih prijetnji. Poruka kluba zastupnika EPP-a Komisiji je jasna: vrijeme za djelomična ili mlaka rješenja je prošlo. Očekujemo ambiciozan i hrabar program reformi za obranu demokracije. Kako bi ojačao našu demokratsku otpornost, EU bi sada trebao djelovati u sljedećim ključnim područjima:
1. Jačanje naše sposobnosti djelovanja.
Trenutni napori za identificiranje i reagiranje na strano uplitanje i dezinformacije moraju se ojačati i podići na višu razinu. Cilj bi trebao biti otkrivanje i suzbijanje operacija utjecaja čim se događaju, a ne samo naknadna analiza. Protumjere, poput mehanizama sankcija EU-a, moraju se bolje integrirati u ovaj rad. Obećanje Komisije da će stvoriti Europski centar za demokratsku otpornost važno je, ali on mora postati više od simboličnog ureda u zgradi Berlaymont. Nova struktura trebala bi djelovati kao centar izvrsnosti, biti neovisna i imati održivo financiranje.
2. Jačati naše izborne sustave i infrastrukturu.
Svaka država članica EU-a ima vlastite demokratske tradicije i izborne postupke. Ipak, postoje zajedničke strukture i minimalni standardi. U okviru Europskog demokratskog štita, hitno treba provesti klasifikaciju izbornih sustava kao dijela kritične infrastrukture EU-a, uz jačanje Europske mreže za suradnju na izborima (ECNE).
3. Utvrditi jasna digitalna pravila djelovanja.
Sloboda izražavanja, uključujući i online, temeljno je pravo. Međutim, čak i digitalna sfera zahtijeva pravila. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) utvrđuje obveze za glavne platforme društvenih medija, poput osiguranja prava korisnika na žalbu na suspenzije računa. Istovremeno, platforme moraju poduzeti mjere kako bi smanjile zlouporabu svojih sustava – poput sustavnog širenja dezinformacija tijekom izbora. Moraju postati proaktivnije u prevenciji, a DSA se mora u potpunosti provesti. Još jedno pitanje koje treba riješiti jest praksa prikrivenog kupovanja političke podrške influencera.
4. Podržati neovisne medije i civilno društvo.
Izgradnja društava otpornih na strane hibridne operacije je ključna. U zemljama poput Mađarske, prostor za neovisne medije i civilno društvo postao je sve ograničeniji. Jačanje demokratske obrane EU-a stoga mora uključivati i zaštitu slobode medija, osnaživanje civilnog društva i promicanje medijske pismenosti među građanima kako bi se osiguralo da mogu kritički procijeniti informacije i oduprijeti se kampanjama dezinformiranja.
5. Poboljšati kapacitet EU-a za odgovor na hibridne prijetnje.
Pokušaji destabilizacije društava ili narušavanja javnog povjerenja mogu poprimiti mnogo oblika - od instrumentalizacije migranata radi pritiska na vanjske granice EU-a do sabotaže energetske infrastrukture. EU mora bolje opremiti svoje agencije kako bi pomogle državama članicama u zaštiti od takvih hibridnih napada. To uključuje pojašnjenje i jačanje mandata Europola, Frontexa i Eurojusta.
6. Novi i poboljšani načini podrške zemljama u susjedstvu.
Zemlje u susjedstvu EU-a još su više izložene pokušajima stranog uplitanja nego same države članica EU-a, posebno od Rusije. Primjer Moldavije osobito je indikativan. Reforme za sustavno povećanje podrške EU-a protumjerama tih zemalja trebale bi biti temelj Europskog demokratskog štita.
U sve neizvjesnijem globalnom okruženju moramo zaštititi europsku suradnju, našu demokraciju i zajedničke vrijednosti koje nas ujedinjuju. Nadamo se i očekujemo da će Komisija sada predstaviti ambiciozan program kako bi to omogućila u praksi.
Otvori KEKS Pay
