Toplinski valovi koji posljednjih godina pogađaju Europu ne mijenjaju samo svakodnevni život građana nego i način na koji se troši energija. Sve veće oslanjanje na klima-uređaje dovelo je do naglog rasta potrošnje električne energije za rashlađivanje domova, a među državama u kojima klima zauzima sve važniju ulogu nalazi se i Hrvatska. Kako piše Euronews, pozivajući se na podatke europske službe Copernicus, lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj ikad zabilježen u zapadnoj Europi te drugi najtopliji u svijetu. Ujedno su 2024., 2023. i 2025. tri najtoplije godine otkako postoje mjerenja.
Posljedica sve češćih toplinskih valova jest snažan rast korištenja klima-uređaja. Potrošnja energije za rashlađivanje kućanstava u Europskoj uniji između 2018. i 2024. gotovo se udvostručila, porasla je s 40,5 na 80,4 tisuće teradžula, odnosno za čak 99 posto. U usporedbi s 2010. godinom, rast iznosi čak 420 posto. Najveći postotni skok zabilježila je Austrija, gdje je potrošnja energije za rashlađivanje porasla za više od 1000 posto. Slijede Češka s rastom od 244 posto te Italija sa 193 posto. Više nego udvostručena potrošnja zabilježena je i u Mađarskoj, Finskoj, Španjolskoj, Sloveniji i Grčkoj.
Ipak, treba imati na umu da u nekim državama tako veliki postoci proizlaze iz činjenice da je početna potrošnja bila vrlo niska pa je i manji rast doveo do velikog postotnog povećanja. Hrvatska se, međutim, našla među europskim državama u kojima klima-uređaji čine značajan dio ukupne potrošnje energije u kućanstvima. Prema podacima za 2024. godinu, rashlađivanje otpada na 2,1 posto ukupne potrošnje energije kućanstava, što je znatno iznad prosjeka Europske unije od svega 0,84 posto.
Na vrhu ljestvice nalazi se Cipar, gdje čak 16 posto energije kućanstava odlazi na rashlađivanje. Slijede Malta s 15 posto i Albanija s 13,4 posto. U Grčkoj klima-uređaji troše 7,4 posto kućne energije, dok su iznad Hrvatske još Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Španjolska i Italija. Kada se promatra ukupna količina energije potrošene za rashlađivanje, Italija uvjerljivo prednjači među članicama Europske unije s više od 26 tisuća teradžula, što čini gotovo trećinu ukupne europske potrošnje. Slijedi Španjolska, a uključe li se i zemlje kandidatkinje, među najvećim potrošačima nalazi se i Turska.
Kako navodi Euronews, posljednji toplinski valovi već su ostavili posljedice na europsko tržište električne energije. Tijekom lipnja ove godine potražnja za električnom energijom naglo je porasla u četiri najveća gospodarstva Europske unije. U Francuskoj operator elektroenergetske mreže procjenjuje da svaki porast temperature za jedan Celzijev stupanj povećava potrošnju električne energije za između 0,7 i jednog gigavata.
Veća potražnja dovela je i do rasta veleprodajnih cijena električne energije. U Njemačkoj su cijene premašile 200 eura po megavatsatu, u Francuskoj su dosegnule gotovo 160 eura, dok su u Španjolskoj bile više od 110 eura po megavatsatu. Na rast cijena utjecali su povećana potreba za rashlađivanjem, ali i smanjena proizvodnja električne energije zbog slabijeg vjetra u Njemačkoj te privremenog smanjenja proizvodnje u francuskim nuklearnim elektranama. Stručnjaci upozoravaju da Europa ostaje kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu, čak dvostruko brže od globalnog prosjeka. Zbog toga se očekuje da će potreba za rashlađivanjem domova i potrošnja električne energije nastaviti rasti i u godinama koje dolaze.
FOTO Objavljena lista najljepših plaža: Na popisu se našle i četiri hrvatske ljepotice, pogledajte gdje se nalaze
Otvori KEKS Pay
Taman solari najbolje rade kad je sunce i klima potrebna. Mislim da se pretjeruje. Mreza to ne osjeti