Rasprave o radu i mirovinama u Hrvatskoj gotovo se uvijek svedu na isto pitanje – treba li podizati dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Politički, zahvalna je to tema jer izaziva snažne emocije, no najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je goruće pitanje zapravo nešto drugo: koliko ljudi uopće sudjeluje i koliko rano ili kasno ulaze na tržište rada.
Na prvi pogled zvuči paradoksalno. Zemlja koja se ubrzano suočava s nedostatkom radne snage istodobno ima jedan od najkraćih očekivanih radnih vjekova u Europskoj uniji. Dok će mladi u Nizozemskoj ili Švedskoj provesti više od četiri desetljeća radeći, hrvatski vršnjaci mogu očekivati čak deset godina manje. To nije samo statistička zanimljivost. To je pokazatelj koliko učinkovito jedno društvo koristi vlastiti ljudski potencijal.
Rad tisuća ljudi starijih od 65 godina, među njima i stotina liječnika u visokoj dobi, zaslužuje poštovanje, ali ne bi smio postati temelj funkcioniranja sustava
Komentara 2
18
Rješenje je da Plenki ode iz HDZ jer je on činovnik i ne zna pokrenuti gospodarstvo.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ne propustite
Želite prijaviti greške?
Još iz kategorije
Molimo vas pričekajte...
Otvori KEKS Pay
- Otvori KEKS Pay
-
Pritisni
ikonicu
- Pritisni 'Skeniraj QR kôd'
- Skeniraj QR kôd
Ne radi se o tome da ljudi kod nas ne žele raditi, nego je nešto drugo u pitanju: 1. Kod nas je životni vijek kraći jer je lošija medicinska skrb nego npr. u Švedskoj ili Njemačkoj pa dok će oni imati relativno kvalitetnu starost, kod nas ćeš ju ljudi provoditi šetajući od šaltera do šaltera i čekajući pretrage preko godinu dana 2. Vani su ljudi pošteno i dobro plaćeni za svoj rad dok je kod nas to iznimka, a ne pravilo 3. Vani je cijeli sustav i odnosi države prema ljudima i unutar sustava bolje posložen pa ljudi ostanak na radnom mjestu ne doživljavaju kao kaznu i nešto loše od čega treba što brže pobjeći kao kod nas. Ima dakle puno elemenata koji se mogu poboljšati i potaknuti ljude da ostanu dobrovoljno raditi dulje. Npr. zašto država starijima od 60 godina ne omogući mirovinu + skraćeno radno vrijeme od npr. 4-5 sati, a da država doplati razliku do pune plaće /satnice? naime, nije isto raditi s 20 ili sa +60 godina jer u toj dobi čovjek se brže umara, ima manje koncentracije, često više bolesti itd. Međutim ti ljudi imaju ogromno radno iskustvo koje mogu godinama prenositi na novo zaposlene i biti svojevrsni mentori itd.