Tek sedam godina nakon što Slovenija postane članicom EU, njezini će se državljani moći slobodno zapošljavati na cijelom području EU. Toliko, naime, traje prijelazno razdoblje na koje je preksinoć u Bruxellesu, suprotno očekivanjima i svojim željama, Slovenija morala pristati i na tom se području izjednačiti s ostalim srednjoeuropskim kandidatima.
Premda je slovenskih državljana na radu u zemljama EU tek nešto više od 30.000, Bruxelles nije udovoljio zahtjevu Ljubljane da se za pretpristupno poglavlje "slobodan protok ljudi" od nje ne traži prijelazno razdoblje. Iznenađenje u Ljubljani to je veće što je u mnogim bilateralnim razgovorima s članicama EU Sloveniji priznato da njezini radnici ne ugrožavaju tržište radne snage EU. U Sloveniji sada očekuju da će se te zemlje držati takve ocjene i u bilateralnim razgovorima sa Slovenijom njezinim državljanima ipak otvoriti svoja tržišta radne snage, što omogućavaju i pravila EU. Šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel upozorava da bi to za EU mogao biti bumerang jer je trenutačno veće zanimanje Europljana za posao u Sloveniji nego Slovenaca u EU, pa bi Slovenija mogla uvesti načelo recipročnosti.
Unatoč tim neispunjenim slovenskim očekivanjima, od jučer je naša sjeverozapadna susjeda, sa 25 od 29 zaključenih poglavlja o pristupanju EU, prva na ljestvici zemalja kanidatkinja za članstvo u EU. Slijede ju Cipar i Češka (24), Mađarska (23), Latvija (22), Litva i Slovačka (21), Estonija (20), Malta i Poljska (19), Bugarska (13) i Rumunjska (9). Uz slobodan protok ljudi, Slovenija je u srijedu zatvorila i vrlo zahtjevna pristupna poglavlja poreza, pravosuđa i unutarnjih poslova, što znači da ih je uskladila s pravnim poretkom EU. Otvorenim ostaju poglavlja o transportu i financijski vrlo zahtjevna o poljoprivredi, regionalnom uređenju i proračunu. Slovenski je napredak sada tolik da se neki pribojavaju mogućnosti da zbog paketnog primanja novih članica ne bude prinuđena čekati manje uspješne kandidate.
LJUBLJANA Vlado Zagorac
Otvori KEKS Pay
