Znali smo to i prije, ali energetska kriza samo je produbila našu svijest o potrebi za ulaganjem u obnovljive izvore energije. Energetska samodostatnost ključna je, Hrvatska joj stremi, ali prostora za napredak ima još puno. Zaključili su tako stručnjaci na današnjoj konferenciji Obnovljivi izvori energije, u organizaciji Večernjeg lista, a u sklopu Rezolucije Zemlja, koja je u posljednjih 15 mjeseci postala najveći eko projekt u Hrvatskoj. Svoj ponos zbog toga nije skrivao direktor Večernjeg lista Renato Ivanuš, koji je istaknuo da je prije samo dvadesetak dana obilježen Dan planeta, a Rezolucija Zemlja organizirala više od 70 akcija čišćenja okoliša u kojima je sudjelovalo više od 80 tisuća volontera.
- A to je samo dio brige za planet, šira priča sastoji se od educiranja javnosti o promjeni životnog stila jer alternativu nemamo, ne samo za sebe, već i za generacije koje slijede jer ne možemo se samo preseliti ako planetu uništimo - rekao je Renato Ivanuš. Kakvo je stanje, a koji su potencijali i trendovi obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, u svom je izlaganju pojasnio Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.
- Aktualna energetska kriza pokazala je koliko je Europska unija, a s tim i Hrvatska, ranjiva te ovisna o uvozu energenata. Još važnije, pokazao se značaj korištenja domaćih izvora, a to su upravo obnovljici - kazao je Jakšić pa istaknuo kako se 60 posto energetskih potreba na razini EU uvozi. Hrvatska je tu nešto bolja, s 50 posto samodostatnosti, iako ni to nije baš najbolji podatak, uzme li se u obzir da se posljednjih godina dogodio značajan pad proizvodnje prirodnog plina. Zadovoljavali smo nekad, kaže Jakšić, 70 posto svojih potreba, sad smo na svega 20 posto, a slično je i s proizvodnjom nafte, koje vlastite imamo tek 18 posto.
- Mi fosilnih goriva nemamo niti možemo očekivati energiju od njega, pogotovo u kontekstu potrebe za dekarbonizacijom cjelokupnog sustava. Jedino rješenje u supstituciji fosilnih goriva jesu obnovljivi izvori i nuklearna energetika, ali ona nam danas nije u fokusu - pojasnio je Dražen Jakšić, koji, osim same dekarbonizacije, kao jedan od glavnih argumenata za obnovljive izvore energije ističe i, naravno, energetsku sigurnost. Kako je rekao, posljednjih dana cijene energije djelomično su se stabilizirale, europska skladišta plina poprilično su popunjena, zima je bila blaga, a i u prvom kvartalu imali smo dobru hidrologiju. Zbog svega toga čini nam se da je energetska kriza iza nas, ali daleko je to od istine, veli Jakšić.
- Danas imamo blizu tisuću megavata kapaciteta u vjetroelektranama, a u drugim tehnologijama u kojima imamo potencijala, kao što su solari, bitno zaostajemo. Treba napomenuti da imamo stalni, ali blagi porast solarne energije, s tim da su u zadnjih desetak godina udvostručeni instalirani kapaciteti, ali i to je skromno u odnosu na potencijale - rekao je Jakšić pa pojasnio da iz obnovljivih izvora proizvodimo 3,5 teravatsati električne energije, od čega su dva teravata iz vjetra, dok je ostalo iz biomase, sunca, bioplina i geotermalne energije. Proizvodnja iz hidroelektrana varira ovisno o hidrološkoj situaciji te je između 4,5 i 6,5 teravatsata, dok je potrošnja kod nas 19 teravatsati. A trebat će se uprijeti jer nova direktiva o obnovljivim izvorima energije kaže da udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji u 2030. mora biti na 42,5 posto.
- Nacrt revizije nacionalnog energetskog plana do kraja mjeseca trebao bi biti u Ministarstvu gospodarstva, mora se vidjeti koliko će biti potrebno dodatnih ulaganja da bi se ubrzala zelena tranzicija - kaže Jakšić pa dodaje kako je u prvom kvartalu ove godine započeo ulagački ciklus u razvoj fotonapona. Na kraju lanjske godine bilo je 190 megavata u fotonaponskim sustavima, dominirali su oni manji, a sad se priprema 30 projekata snage veće od megavata. Energija vjetra, ističe Jakšić, bilježi najznačajniji porast, a do kraja 2024. planira se instalacija 150 megavata. I za geotermalnu energiju pojačan je interes, a postoji i potencijal, kaže ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.
- Geotermalni gradijent, što je, zapravo, povećanje temperature s dubinom, 60 posto nam je veći od prosjeka EU, imamo dobra istražna područja, a da bismo ostvarili zadane ciljeve dekarbonizacije sustava, energetsku tranziciju moramo ubrzati - rekao je Dražen Jakšić. O obnovljivim izvorima energije bilo je riječi i na panel-diskusiji koja je slijedila nakon Jakšićeva izlaganja, a na kojoj su sudjelovali Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA-e, Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju pri Agenciji za ugljikovodike, Bojan Reščec, direktor tvrtke RP Global te Mladen Perkov, predsjednik Klastera "Inteligentna energija". Usuglasili su se stručnjaci da bi se do 2050. mogla postići klimatska neutralnost kontinenta ili, da budemo precizniji, nadaju se da će se ciljevi uspjeti dostići. Velimir Šegon kazao je da su klimatske promjene tu i da ćemo im se morati prilagoditi.
- Samo kratki osvrt na brojke, da dovedemo stvari u kontekst. Megavati koji se proizvode iz obnovljivih izvora jesu značajni, ali promatranjem vata po glavi stanovnika uspoređuju se zemlje. Primjerice, čuli smo da sunčane elektrane proizvode nešto manje od 200 megavata, što vam je oko 50 vata po stanovniku. Ako pogledate najjače države iz EU; Nizozemska je prešla 1000 vata po stanovniku, Njemačka je na 800, Slovenija je blizu 300 - kazao je Šegon, dok je Mladen Perkov istaknuo da u promjenama na bolje nije ključna samo tehnologija, već i "shift mindseta". Pojasnio je on i na kojim temeljima počiva Klaster "Inteligentna energija" na čijem je čelu.
- Ideja Klastera koji je nastao 2009. bili su obnovljivi izvori energije. Osam članica je startalo, sad ih je 67, a ideja je razviti povjerenje, razmijeniti znanje, biti hrabar, javiti se na veći posao, a što se tiče inovacija, da imamo sve vrste ideja da smislimo neki novi proizvod, projekt. U Europi, primjerice, na sjeverozapadu Austrije u istom gradu imate dva klaster, oba s više od 150 članica, jedan se bavi obnovljivim izvorima, drugi ekologijom, a znamo da danas to jedno od drugog ne možete odvojiti. Baskijski klaster ima više od 300 članica i on ima više tvrtki i zaposlenih nego svi klasteri u Hrvatskoj - pojasnio je Perkov. Martina Tuschl otkrila je potencijale geotermalne energije.
- Voda je prvo bila nusproizvod naftne industrije te zanemarivana. Sad kad nafte i plina nema, geotermalna voda otkrivena za istraživanje postala je potencijal. Kod nas ona doseže temperaturu od 200 stupnjeva Celzijusa, imamo više od 180 bušotina za geotermalna polja, a trenutačno smo u velikom nadmetanju za šest istražnih prostora na kojima je temperatura ležišta od 140 do 210 stupnjeva. Moramo paziti da sustavno razvijamo geotermalni potencijal, da se ulaže kontinuirano kako bismo ga povećavali. Geotermalna energija uključuje dva znanja; o podzemlju i nadzemlju i moramo sklopiti komponente koje znaju istraživati podzemlje i graditi nadzemlje. U Hrvatskoj samo je jedna velika geotermalna elektrana, Velika Ciglena od 10 megavata, a u razvoju su trenutačno tri velika projekta - kazala je Martina Tuschl pa istaknula i kako geotermalna energija zahtijeva visoka početna ulagnja. Jedna duboka istražna bušotina do pet kilometara košta više od 15 milijuna eura, a investicija ide iz vlastitog kapitala, budući da je ulaganje bankama nesigurno. Ulagača, međutim, rekla je, ima, jer iako su početna ulaganja zastrašujuća, isplativost je brza. Uloži li se, dala je primjer, 90 do 100 milijuna eura u 20-ak megavata, isplativost je već u devetoj godini. Kad su oni počeli s ulaganjima u vjetroelektrane, isto je često čuo razgovore "to je skupo", kazao je Bojan Reščec.
- Nije se puno o tome znalo, nije bilo firmi koje se time bavile, a danas i dalje razvijamo potencijal koji je ogroman. Mi planiramo dugoročno i nadam se da ćemo napraviti još par stotina vjetroelektrana - kazao je Reščec, a na pitanje kako vidi razvoj tehnologije za deset godina, odgovorio da je to teško predvidjeti. Kad je kretao s poslom 2002. godine, razvijali su se projekti manji od megavata pojedinačne snage, sad su turbine na 6-7 megavata, rekao je.
- Govorilo se i da će se raditi nešto poput avionskog motora, umjesto lopatica. Nekakav razvoj će biti, generatori su već sad veći, efikasniji i bolji za okoliš, cijela tehnologija se razvija u svakom pogledu - kazao je Reščec pa dodao i kako Hrvatska nije privlačna samo stranim investitorima. A ni onim aktivnim.
- Ima i pasivnih, dobivam pozive gotovo svakodnevno. Hrvatska je dobra za ulaganja, treba još dovršiti novi pravni okvir da bude poticajan za ulagače. Prije pet godina bili smo lider u regiji, malo smo zapeli, ali vjerujem da ćemo vratiti primat - kazao je Reščec. I sunčeva energija nastoji se iskoristiti. REGEA trenutačno provodi projekt PVMax.
- Financira se iz ELENA-e, oni daju 90 posto sredstava za tehničku pripremu projekta uz obvezu da se investicija ostvari, što su ozbiljni uvjeti, a planiramo 150 megavata sunčanih elektrana na zgradama. Pružamo potporu javnom sektoru, komercijalnom, a planiramo i građanima. Osim PVMaxa, imamo još 30-ak projekata u kojima smo partneri, a koji imaju za cilj širenje znanja, jačanje kapaciteta, pripremu projekata, informiranje šire javnosti - pojasnio je Velimir Šegon, pa dodao kako javnost jako dobro razumije njihove projekte, pogotovo budući da su oni povezani s realnim cijenama energenata, a cijene su i dalje glavni motiv javnosti za djelovanjem.
- Suradnja s gradovima nam je jako dobra, primjerice, u Zagrebu smo uspostavili Energetski infocentar, kojem građani mogu pristupiti te na karti grada odabrati krov svoje kuće i izračunati sunčani potencijal. Ideja je da se tako može dobiti i idejno rješenje s kojim u HEP idu tražiti suglasnost za solare, odnosno one-stop-shop da to bude - rekao je Šegon, a na pitanje što s problematikom kulturno zaštićenih zgrada, kazao da surađuju i sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture te je u tijeku šest pilot-projekata na javnim zgradama, na temelju kojih će projektanti dobiti smjernice kako bi se lakše elektrane gradile i na takvim objektima. A da su građani itekako zainteresirani za obnovljive izvore, kazao je Aleksandar Halavanja.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost okrenut je više građanima i poduzetnicima kojima obnovljivi izvori nisu "core biznis", tako da mi govorimo o nekoliko kilovata, umjesto o stotinama megavata. Lani smo imali više od četiri tisuće prijava i vidi se trend da su se građani počeli okretati obnovljivim izvorima. Žele imati manji račun za struju, a kontinentalna Hrvatska pokazuje veći interes nego primorska za sufinanciranje malih elektrana, što je možda i paradoksalno, budući da je na moru više sunčanih sati te, time, i veća iskoristivost. Životni vijek male sunčane elektrane je 23 godine, a period povratka investicije je pet godina - objasnio je Halavanja, pa dodao da će Fond i ove godine raspisati poziv za obnovljive izvore te očekuju masovni interes. Ima ga i za energetske obnove, ali uglavnom se tu radi o fasadama, krovovima i stolariji.
- Ima, naravno, i interesenata za fotonapone, dizalice topline. Što je super, dizalica topline izvlači toplinu iz okoliša, pa ako sami proizvodite svoju energiju, još uzmete poticaj za električni automobil i vozite se besplatno - rekao je Halavanja. Što se načina pohranjivanja energije tiče, Bojan Reščec kazao je da je to neminovnost te se već dugo radi na taj način.
- Planiramo solarne elektrane na mjestima postojećih vjetroelektrana, govorimo godinama o hibridizaciji, pohrani, o zelenom vodiku. Na jugu Argentine imate dva gigavata elektranu "off grid" i tvornicu zelenog vodika, bilo bi kasno tek sad razmišljati o baterijama - rekao je Reščec. Mladen Perkov dao je i primjer kako se umjetna inteligencija već sad koristi u kontekstu obnovljivih izvora, a kao jedan od glavnih problema istaknut je i nedostatak radne snage, što je najbolje pojasnio Halavanja iz Fonda koji je rekao da, nakon natječaja, odjednom ima puno zgrada na kojima treba raditi, a nema tko. Istaknuo je i da će Fond obnovljive izvore energije sufinancirati još barem deset godina.
VIDEO Spektakularne snimke dronom: Izviđači vrijedno čiste područje oko Tvrđavice u Osijeku
Ajme, koliko gorljivih izjava, a to je ekipa radi koje su cijene energenata otišle u nebo... Od svih ideja, ona koja ima smisla je staviti solare na zgrade, iskoristiti geotermalnu energiju koliko se može, još koja hidroelektrana, te možda jošš koja vjetroelektrana... Sjeći hektare i hektare šume da bi se instalirali solari je suludo, isto kao i krčenje šuma radi vjetroelektrana, a to je ono što se radi... Ako se stvarno želi postati samodostatan, trebalo bi napraviti jednu, možda dvije nuklearke, a istraživanje nafte i plina treba nastaviti, te napraviti nove bušotine... Malo manje religije, više znanosti. Izjava u tekstu o električnom automobilu je čista laž. Auto je toliko skuplji da se nikada ne isplati, a o komforu da ne pričamo...