Usprkos sankcijama još uvijek je mnoštvo njemačkih dijelova u u dronovima kojima Rusija napada Ukrajinu. Dapače, čini se da Rusi osobito cijene njemačke komponente i možda ih ima na stotine tisuća. I u najnovijim ruskim dronovima kojima se bombardira Ukrajina su pronađeni dijelovi njemačkih proizvođača. Njemački mediji su nedavno javljali i o novom ruskom dronu Geran‑5: postaja ntv je još u siječnju, a potom i drugi njemački mediji su javili kako se u dronu Geran‑5, uz druge uvozne dijelove, pronađena i poluvodička komponenta njemačkog poduzeća Infineon Technologies (MOSFET tranzistor tipa 014N06NS). Te su informacije prethodno objavljene na portalu War&Sanctions, koji vodi ukrajinska vojna obavještajna služba HUR. Portal sadrži detaljan popis svih dijelova koji su proizvedeni u nekoj drugoj zemlji od Rusije, ali koji su do sad otkriveni u ruskoj vojnoj opremi.
Rusi očito vole „Made in Germany"
Prema portalu War&Sanctions, većina stranih dijelova u ruskoj vojnoj opremi potječe iz SAD‑a i Kine. U kategoriji „Made in Germany“ do sad je nađeno 137 komponenti. Više od polovice pronađeno je u dronovima, a ostale u projektilima, radarskim uređajima, vojnim vozilima pa čak i helikopterima. Najčešće korištene su njemačke poluvodičke komponente najnovijeg naraštaja — njih pedesetak. Od ostalih dijelova pronađene su pumpe, induktori, generatori, kondenzatori, transformatori i baterije, piše Deutsche Welle.
„Najpopularniji“ njemački proizvođač je bavarski Infineon Technologies. Od 137 evidentiranih dijelova, 58 potječe od Infineona, uglavnom poluvodičkih komponenti. Ostali dijelovi dolaze od njemačkih tvrtki TDK Electronics, Würth Elektronik, Bosch i Pierburg koji je dio koncerna Rheinmetall.
„Ima toga na tisuće!"
Na upit DW‑a, ukrajinski HUR dostavio je desetke primjera Infineonovih poluvodičkih komponenti pronađenih u ruskim dronovima Geran — ruskoj varijanti iranskih dronova. Riječ je o vrlo sitnim poluvodičkim elementima, čiji se modeli i serijski brojevi mogu očitati samo pod mikroskopom.
HUR navodi da se u upravljačkom sustavu svakog Gerana, počevši od modela Geran‑2, nalazi između osam i dvanaest u Njemačkoj proizvedenih poluvodičkih komponenti. U kolovozu 2025. predstavnik HUR‑a Vadim Skibicki izjavio je za ukrajinsku postaju Suspilne kako Rusija želi proizvoditi 40.000 dronova Geran‑2 godišnje. Za to bi bilo potrebno gotovo pola milijuna takvih komponenti.
Kina umjesto SAD, ali Njemačka ostaje Njemačka
U razgovoru za DW predstavnik HUR‑a rekao je da Rusija posljednjih mjeseci nastoji smanjiti ovisnost o zapadnim komponentama u proizvodnji dronova. „Dok je udio američkih dijelova u pojedinim tipovima dronova Shahed‑136 2023. dosezao i do 80 posto, sada do 60 posto dolazi iz Kine.“
No ruski proizvođači, kaže on, ne žure zamijeniti njemačku kvalitetu kineskim, slabijim alternativama: „Infineonove poluvodičke komponente koriste se u brojnim kućanskim uređajima i potrošačkoj elektronici i očito nema poteškoća u nabavi potrebnih količina.“
Zapravo se te komponente mogu bez problema naručiti i preko interneta, primjerice na eBayu. Cijena je 29,90 američkih dolara za pet komada. Jedan ih prodavač nudi i do 45 komada. Izravno ne isporučuje u Rusiju, Bjelorusiju ni Kazahstan, ali dijelovi se mogu nabaviti preko Gruzije ili Kine. HUR smatra da Moskva u većini slučajeva poluvodičke komponente njemačke proizvodnje nabavlja izravno u Njemačkoj — putem fiktivnih tvrtki koje prikrivaju stvarni lanac isporuke. Tako ti dijelovi u Rusiju dolaze preko država naklonjenih Kremlju ili krijumčarskim kanalima.
Kriminalci se više ne trude niti zamesti trag
Profesor Viktor Winkler, jedan od vodećih njemačkih stručnjaka za politiku sankcija, rekao je za DW da se od 2022. isporuke vojnih komponenti iz Njemačke u Rusiju sve rjeđe odvijaju preko zaobilaznih ruta kroz treće zemlje poput Turske, UAE‑a, Kine ili država srednje Azije. Sve češće se takve isporuke obavljaju izravno preko kriminalnih fiktivnih tvrtki unutar Njemačke. One kupuju robu od proizvođača i ilegalno je izvoze u Rusiju, mimo sankcija.
„Stoga je moja pretpostavka da i ovdje ne postoji treća zemlja kao posrednik, nego visoko kriminalna izravna veza, u kojoj kriminalne strukture dostavljaju tuđe komponente Rusiji. Slični slučajevi uvijek su bili obilježeni dugoročno planiranim poslovnim odnosima prema Rusiji", rekao je Winkler. Ukupno Winkler ocjenjuje da su isporuke vojnih komponenti iz Njemačke u Rusiju „pravno ozbiljni, ali ipak pojedinačni slučajevi“, osobito u odnosu na druge oblike masovnog izbjegavanja sankcija, poput prodaje luksuzne robe ili potrošačkih proizvoda.
Kako da znamo gdje će to završiti?
DW je kontaktirao sve navedene njemačke proizvođače, a svi su izjavili da ne isporučuju Rusiji i da poštuju sankcije. Bavarski proizvođač poluvodiča Infineon tvrdi da je od 2022. obustavio sve isporuke Rusiji i da se pridržava sankcija. Međutim, ističe da je teško kontrolirati daljnju prodaju nekog proizvoda tijekom njegova čitavog životnog ciklusa, budući da Infineon godišnje proizvede oko 30 milijardi čipova. „Ako dobijemo konkretne i pouzdane indicije da neko poduzeće s kojim surađujemo trguje s Rusijom, prekidamo isporuke i zahtijevamo pojašnjenje. To uključuje i suradnju s nadležnim tijelima“, piše u priopćenju Infineona.
Düsseldorfski koncern Rheinmetall, povodom uporabe Pierburgovih pumpi u dronu Geran‑2, odgovara: „Njemačka carina obavijestile su Rheinmetall u siječnju 2024. kako su električne pumpe za civilnu uporabu goriva s datumom proizvodnje srpanj 2020., namijenjene za automobilsko tržište zamjenskih dijelova, dospjele u Rusiju. Nije riječ o isporuci Rheinmetalla i nemamo vlastitih saznanja o izvozu ili o izvoznicima.“ Tvrtka naglašava da surađuje s nadležnim institucijama u istrazi.
I Würth Elektronik kaže za DW da je još 2022. prekinuo poslovne odnose s Rusijom. „Sve isporuke u inozemstvo podliježu strogim izvoznim kontrolama", stoji u odgovoru. Tvrtka navodi da njezine komponente nisu konstruirane, niti odobrene za vojnu namjenu te da svojim kupcima to izričito naglašava. Würth Elektronik tvrdi da je u ugovore s kupcima izvan EU unio zabranu daljnje prodaje u Rusiju ili za uporabu u Rusiji, ali ne isključuje mogućnost da Rusija koristi „zalihe“ koje su isporučene prije sankcija.
Bosch: često su u opticaju i krivotvorine
Tehnološki koncern Bosch navodi da više nema poslovnih odnosa s Rusijom. „Sve naše podružnice i zaposlenici diljem svijeta imaju nalog da ne posluju s Rusijom ili Bjelorusijom“, stoji u priopćenju. Tvrtka pojašnjava da benzinska pumpa u dronu Geran‑3 spomenuta na stranici HUR‑a, „nije Boschov proizvod" i daje naslutiti da su vrlo česte i krivotvorine njenih proizvoda.
Što se tiče tipkala u dronu Shahed‑136, tvrtka potvrđuje da je riječ o Boschovu proizvodu. To bi mogao biti „standardni Boschov artikl koji se proizvodi u velikim serijama za brojne namjene, primjerice kao sigurnosni prekidač“. Bosch priznaje da postoje i „paralelni uvozi” koji se odvijaju „bez znanja proizvođača i iz zemalja koje nisu uvele sankcije Rusiji“. „O opsegu takvih paralelnih uvoza nemamo pouzdane informacije, niti ih je moguće utvrditi na ruskom tržištu“, kaže tvrtka.
Dodaje kako je uvela opsežne interne procedure u cilju poštivanja sankcija i izbjeglo njihovo zaobilaženje, ali priznaje: „Zbog složenih i višestupanjskih lanaca opskrbe, nije uvijek poznata krajnja uporaba naših isporučenih dijelova."
TDK: dijelovi i iz hladnjaka
TDK Electronics također kaže za DW da je nakon početka rata prekinuo isporuke u Rusiju i 2023. zatvorio prodajni ured u Moskvi. Tvrtka tvrdi da poštuje sve EU sankcije protiv Rusije i da ugovori s kupcima sadrže klauzulu koja zabranjuje vojnu uporabu TDK‑ovih proizvoda.
No i dodaje: moguće su male narudžbe razvojnih laboratorija ili privatnih osoba kod distributera elektroničkih komponenti i ne mogu se u potpunosti pratiti kako će one biti upotrebljene. Također ističe da se u Rusiju mogu uvoziti potpuno civilni proizvodi poput perilica rublja, hladnjaka ili automobila. Oni se potom mogu rastaviti, a njihovi se dijelovi mogu ugraditi u vojnu opremu.
Otvori KEKS Pay
