Mnogo toga će se u 2026. godini promijeniti u Austriji. Nešto na bolje, ali mnogo toga na gore, što je vidljivo iz najavljene eksplozije cijena u ovoj alpskoj zemlji. Nikad dosad se u Austriji nije teže živjelo, jauču zabrinuto sve glasnije iz dana u dan očajni Austrijanci. A kako i ne bi, kada su već protekle dvije godine morali prilično stegnuti remen i brojati svako euro da im bankovni računi ne bi bili blokirani i da ne bi morali prijaviti privatni stečaj. A takvih je privatnih stečajeva negdje oko 10.000 godišnje, pišu austrijski mediji. A kada smo kod stečaja onda također treba napomenuti da je u Austriji alarmantna situacija, jer prosječno svaki tjedan 67 tvrtki stavlja ključ u bravu. A zaposleni postaju nezaposleni i njihov broj stalno raste.
U studenom je gotovo 400.000 Austrijanaca bilo u potrazi za poslom, što je porast za 2,9 posto u odnosu na listopad. Dakle, samo u mjesec dana! Ali to nije sve!. Problem je i stalni porast stope inflacije u Austriji, koja je gotovo dvostruko viša (4,1 posto u studenom), od one godišnje u eurozoni ( 2,2 posto u studenome). Za mnoge Austrijance, zastrašujući podaci. Ono što ih posebno baca u očaj je da se još nisu oporavili ni od ovogodišnjih brojnih poskupljenja, hrane, struje, plina, grijanja…. a ususret Novoj godini već stiže novi “cjenovni šok” i brojne promjene. Neke na bolje, ali i mnoge na gore! Evo koje su najvažnije promjene u Austriji u 2026. Mirovine se od 1. siječnja 2026. godine povećavaju za preko dva milijuna umirovljenika , ali ispod stope inflacije, što je izazvalo buru negodovanja kod austrijskih umirovljenika. Razlog je ogromna “rupa” u državnom proračunu, zbog čega su za 2026. i 2027. uvene stroge mjere štednje na svim područjima. Austrijska Vlada na čelu s konzervativnim kancelarom (ÖVP), Christianom Stockerom je umirovljenicima poručila kako i oni moraju dati svoj doprinos konsolidaciji negativnog proračuna i prazne državne blagajne. I tako, nakon povuci-potegni uvjeravanja o nužnosti da svaki Austrijanac ponaosob treba doprinijeti spašavanju državne blagajne, 70 posto umirovljenika dobit će s početkom Nove godine povećanje mirovine za 2,7 posto, što je daleko ispod austrijske stope inflacije. To se odnosi samo na umirovljenike, čiji je bruto iznos mjesečne mirovine manji od 2.500 eura.
Ostalih 30 posto austrijskih umirovljenika s bruto mirovinom većom od 2.500 eura neće dobiti puni iznos od 2,7 posto nego će svi dobiti jedinstveni iznos povećanja od 67,50 eura. Minimalna mirovina za one s najnižim primanjima u zemlji, od Nove će godine također će porasti za 2,7 posto. Samci će dobiti 1.308,39 eura (dosad 1.273,99 eura) mjesečno. Povećanje plaća je ovisno o branši i poslodavcu. Primjerice privatni autobusni prijevoznici, njih oko 12.000 u Austriji imat će od 1.1. 2026. veće plaće za 3,3 posto. Ostali, ovisno o financijskom stanju poslodavaca. Što se tiče dužnosnika austrijskog političkog vrha i parlamentaraca, za njih je izglasana “0 (nula) runda”, to jest nema povećanja plaća u 2026. godini. Dužnosnicima i djelatnicima Grada Beča, koji također ima ogroman minus u gradskom proračunu, od plaće će se oduzimati 0,75 posto, s ciljem proračunske konsolidacije. Tako će primjerice osoba s bruto plaćom do 2.000 eura od 1.1.2026. dobiti 60 eura manje mjesečno, s 3.000 eura manje 105 eura it., - sve do bruto mjesečne plaće od 6.450 eura, koja će biti umanjena za 184 eura.
Obitelji također moraju štedjeti i neće dobiti u Novoj godini više novaca od države, jer iznos dječjeg doplatka u 2026. ostaje na razini 2025. godine. Razlog tome je što je Vlada odlučila da se izostavi automatsko usklađivanje s inflacijom (valorizacija), i to ne samo za 2026. nego i 2027. godinu. Tako će dječji doplatak za dijete od rođenja do njegove 3. godine života iznositi 138,40 eura mjesečno. Od 3. godine do 10. godine djetetovog života 148 eura, za djecu od 10 godina do 19 godina starosti 171,80 eura , a od 19 godina nadalje 200,40 eura mjesečno. Za treće rođeno dijete u obitelji i daljnju djecu državna dodatno isplaćuje mjesečni dodatak od 24,40 eura. Prezadužena Austrija nije namakla dodatni novac niti za radnike koji dnevno putuju na posao. Od 1. 1. 2026. paušali za radnike koji svaki dan prevaljuju 30 kilometara do posla, ostaju isti kao i u 2025. godini, a to je 180 eura mjesečno. Kao porezna olakšica to je 396 eura na godišnjoj razini. Međutim, država je povećala porezne stope za godišnje plaćanje poreza na prihode, i to za 1,733 posto. Neoporeziv dio iznosi 13.539 eura (2025. je bio 13.308). Od 13.539 do 21.992 eura porezna stopa iznosi 20 posto, od 21.992 do 36.458 eura je 30 posto, od 36.458 do 70.365 eura stopa iznosi 40 posto, a od 70.365 do 104.859 eura 45 posto. Godišnji prihod do milijun eura bit će oporezovan sa stopom od 50 posto, a preko milijun eura godišnje s 55 posto. Od 1.1. 2026. najavljeno je i znatno povećanje iznosa brojnih javnih naknada, kao primjerice naknade za izdavanje zdravstvene iskaznice E-Card, s 13,80 na 25 eura.
Zatim naknade za vlasnike pasa, koja za prvog psa moraju platiti 120 eura godišnje, a za svakog daljnjeg dodatnih 160 eura, što je razljutilo brojne ljubimce i vlasnike četveronožaca u Austriji. A kada smo kod naknade treba također spomenuti da su nedavno znatno povećane i naknade za izdavanje osobnih dokumenata. Naknada za putovnicu poskupjela je s 75,90 na 112 eura, osobna karta s 61,50 na 91 euro, a vozačka sa 60,50 na 90 eura. I na području prometa i mobilnosti zabilježene su evidentne promjene odnosno znatan rast cijena od Nove godine. Od 1.1. 2026. vinjeta za korištenje austrijskih autocesta i brzih prometnica bit će skuplja za 2,9 posto. Godišnja vinjeta stajat će 106,80 eura, dnevna 9,60, desetodnevna 12,80 eura, dvomjesečna 32,00 eura. Za motorkotače vozači će za godišnju vinjetu morati izdvojiti 42,70 eura, a za dnevnu 3,80 eura. Vožnja Austrijskom saveznom željeznicom (ÖBB) je također uoči 1.1. 2026. poskupjela u prosjeku za 3,5 posto, i to zajedno s novim redom vožnje koji je stupio na snagu 14. prosinca. Godišnji tzv. klima-tiket sada stoji 1.400 eura, što je za čak 305 eura više nego 2025. Bečani su također jako pogođeni i rastom cijena u javnom prijevozu za 2026. godinu. Godišnja karta za podzemnu željeznicu , tramvaj i autobus stoji 467 eura, što je više od 100 eura više nego 2025. (365 eura).
Cijena obične, jednokratne karte u jednom smjeru povisuje se s 2,40 na 3,20 eura, a dnevne za vožnju 24 sata s 8 eura na 10,20 itd. Ali i cijene parkiranja na javnim parkiralištima bit će više za 30 posto. Pola sata parkiranja stoji 1,70 eura (sada 1,30 eura), sat vremena 3,40, a dva sata 6,80 eura. Sve sa ciljem konsolidacije “rupa” u proračunu, tako barem tvrde bečki “gradski oci”. I to je samo dio onog općenitog, što poskupljuje. Ono što je Austrijancima najvažnije i zbog čega su posebno očajni i frustrirani je porast cijena hrane, energenata, stanarina, vode, odvoza smeća…., svega onoga neophodnog da bi pristojno živjeli. Austrijanci su, naime, desetljećima bili naučeni na solidan životno standard, a sada je odjednom, sve više njih prisiljeno svaki mjesec “krpati kraj s krajem”. Posebice je skupa i stalno poskupljuje hrana. Kako bi mogli kupovati hranu, Austrijanci će 2026. morati dublje posegnuti u džep. Prema prognozama austrijskog Instituta za gospodarsko istraživanje (WIFO) cijene hrane rasti će u 2026. godini za 3,2 posto. To je jako puno, s obzirom da su neki prehrambeni, ali i ostali proizvodi u Austriji već sada 40 do 50 posto skuplji nego u susjednoj Njemačkoj. Krivac je, kako tvrde stručnjaci i političari, visoka i stalno rastuća stopa inflacije.
Vezano uz inflaciju WIFO je objavio da se 2025. godine očekuje godišnja inflacija od 3,5 posto, a 2026. od 2,4 posto. Daj Bože, kažu mnogi Austrijanci, čak i oni koji nisu vjernici. Prema WIFO-ovim procjenama u Novoj godini će posebno jako rasti cijene energije, i to za 4,8 posto, a uslužnih djelatnosti za 4,4 posto. U uslužne djelatnosti su uključeni ugostiteljstvo, hotelijerstvo , najamnine, osobne usluge (frizeri, pedikeri itd.), kao i naknade u javnim službama. WIFO ekonomist Josef Baumgartner je rekao da će hrana posebno poskupjeti iz tri razloga: Prvo, jer je voće i povrće ove godine imalo slabiji urod nego inače, drugo jer nema na ponudi dovoljno jeftinog mesa zbog smanjenog uvoza iz Mađarske i Slovačke, u kojima je 2025. vladala zaraza slinavkom i šapom, što je dovelo do rasta cijena mesa, a treće zbog slabog uroda maslina u Španjolskoj i nestašice maslinovog ulja što mu je povećalo cijene, slično kao i kod uvoza kave i kakaovca iz prekomorskih zemalja. Porast cijena energenata također zabrinjava Austrijance. Prije svega plina čija će cijena u 2026. , zbog znatno većih troškova mrežnog prijenosa, rasti u prosjeku za 18,2 posto, što je otprilike godišnje 64 eura više nego 2025. Cijene grijanja i goriva također će biti znatno više. Poskupjet će ulje za loženje na 20,70 centi /litri (2025. bilo 17,52 centi / litri), zatim benzin do 2,8 centi po litri te dizel do 3,2 centi /litri. Uz to i CO2 porez za ulje za loženje, benzin, dizel i plin također će biti povišen. I to za 55 eura po toni CO2.
Računi za struju su mnogima u Austriji veliki problem i već 17 posto građana više ih nije u stanju podmirivati. Samo u prosincu ove godine indeks cijene struje (ÖSPI) porastao je za 3,3 posto. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine to je porast od 8,4 posto. Vrijednost indeksa je 123,53 eura / mWh. Prosječna cijena kilovatsata je 31 cent. S obzirom da brojna domaćinstva i poduzetnici više nisu u stanju uredno plaćati visoke troškove struje, austrijska je Vlada odlučila intervenirati, i od 1. 1. 2026. godine s 500 milijuna eura subvencionirat će sniženje troškova električne energije. Vezano uz to, Nacionalno vijeće austrijskog parlamenta usvojilo je i “Zakon o jeftinoj struji” za oko 200.000 domaćinstava. “To je najveća reforma na tržištu električne energije u Austriji, u posljednjih 20 godina”, rekao je austrijski ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer. Uz napomenu, kako će svako domaćinstvo u prosjeku godišnje uštedjeti 300 eura na jeftinijoj struji. Austrijska Vlada je vezano uz troškove mrežnog prijenosa struje, koje stalno rastu, uvela tzv. “kočnicu” i u 2026. godini navedeni troškovi mogu rasti najviše do 1,1 posto. Aktualno je cijena kilovata struje 1,5 centi za sve potrošače u Austriji. Za privatna domaćinstva od 1.1. 2026. trošak za struju bit će smanjen na EU minimum od 0,1 cent po kilovatu. Poduzetnici će plaćati 0,82 centi po kilovatsatu i tako profitirati od prepolovljene cijene. “Vidjeli smo da su visoke cijene električne energije veliko opterećenje za ljude i poduzeća u našoj zemlji, te jedan od bitnijih pokretača inflacije. Donesenim Zakonom o jeftinoj struji stvorili smo strukturni temelj za osiguranje dugoročnog sniženja cijena struje i trajno priuštivih cijena”, rekao je kancelar Stocker.
Dakle, intervencija države, koju domaći mediji nazivaju “električnom revolucijom” ima za cilj spasiti Austrijance od strujnog udara, kojem su bili, jako blizu, da nije bilo Vladine “kočnice”. U svakom slučaju hvale vrijedan Vladin potez, koji su pozdravili brojni Austrijanci. A kada smo kod Vladinih “kočnica”, treba spomenuti još jednu. To je ona vezana uz plaćanje stanarina odnosno najamnina. Intervencijom države stanarine u reguliranim stambenim objektima (stare zgrade, općinski i društveni stanovi) u Austriji mogu se u 2026. godini povisiti maksimalno za 1 posto, a 2027. godine za 2 posto. Stanarine u stanovima u privatnom vlasništvu odnosno na slobodnom tržištu mogu se povisiti kod inflacije iznad 3 posto samo za polovicu. Primjerice, ako je stopa inflacije 6 posto, maksimalni iznos povišenja stanarine može biti 4,5 posto. Time je jedan veliki dio stanara u Austriji, kojih znatno više živi u stanovima u društvenom vlasništvu nego u privatnom, zaštićen od samovolje stanodavaca i vlasnika stanova. Ali to nije sve! Ima još dosta toga na temu promjena u Austriji 2026. i krizi poskupljenja koja “trese” ovu alpsku zemlju, o čemu bi još mogli dosta pisati.
Kao primjerice da u veljači 2026. poskupljuju svi duhanski proizvodi, cigarete i duhan, a od travnja se, po prvi put, uvodi porez i porez na nikotinske vrećice i E-cigarete. Jedna od dobrih vijesti za Austrijance je i ona, da od 12. siječnja 2026. godine imaju pri popravku kućanskih aparata i medicinskih pomagala pravo na bonus od 130 eura, s kojim ih subvencionira država, da stare aparate ne bacaju i zagađuju okoliš nego ih popravljaju. S obzirom na sve izneseno i najavljenu eksploziju poskupljenja za početak 2026. godine, uskoro će se vidjeti, hoće li Austrijancima poći za rukom, uspješno apsorbirati i ovaj novi “cjenovni šok” i koliko će im trebati da se od njega oporave. S obzirom da teret globalne krize, započet ratom u Ukrajini, koji još uvijek ne jenjava, dobrano osjećaju i Austrijanci na svojim leđima. U svakom slučaju i 2026. ostaje s brojnim nepoznanicama. Mnogo toga će ovisiti i o potezima trostranačke austrijske Vlade, koju čine narodnjaci (ÖVP), socijaldemokrati (SPÖ) i liberali Neosa, koja u ožujku 2026. slavi tek prvu godišnjicu osnutka i vladavine u proračunski i gospodarski posrnuloj Austriji.
VIDEO Dramatična poruka Orbana zbog poteza europskih čelnika: 'Ovo je objava rata'
Otvori KEKS Pay
