Naslovnica Vijesti Svijet

Ekološki prihvatljiv rast povećao bi globalni BDP za 26 tisuća mlrd dolara

Do 2030. godine pametnija ulaganja u čišću energiju, gradove, hranu i korištenje poljoprivrednih površina, te u vodu i industriju mogla bi generirati 65 milijuna novih radnih mjesta
06. rujna 2018. u 07:28 3 komentara 344 prikaza
Foto: Photo by Karsten Würth (@inf1783) on Unsplash

Odlučne mjere suzbijanja promjena klime mogle bi povećati vrijednost svjetskog gospodarstva do 2030. za 26 tisuća milijardi dolara, pokazalo je novo istraživanje, prigušujući bojazni da će otklon od fosilnih goriva potkopati rast gospodarstva.

teške posljedice Zbog globalnog zagrijavanja gladniji kukci uništavat će sve više usjeva

Američki predsjednik Donald Trump kazao je prošle godine da će povući SAD iz Pariškog sporazuma o promjeni klime zbog "drakonskog financijskog i ekonomskog tereta" koji bi nametnuo njegovoj zemlji.

Globalna komisija za ekonomiju i klimu, sastavljena od bivših predsjednika vlada, poslovnih čelnika i ekonomista, identificirala je pak "zamah bez presedana" u smjeru ekološki prihvatljivijeg gospodarskog rasta, koji će potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i ubrzati gospodarske aktivnosti.

U tom tijelu ističu da bi odlučne mjere zaštite klime mogle povećati sadašnju vrijednost globalnog gospodarstva za minimalno 26 tisuća milijardi dolara neto do 2030. godine.

neće u školu Djevojčica prosvjeduje ispred švedskog parlamenta: 'Ovo radim jer nitko drugi ništa ne poduzima'

"Još je prisutno uvjerenje da će prijelaz na privređivanje s niskim emisijama ugljika biti skup", kazala je za Reuters glavna autorica istraživanja Helen Mountford. "Ovim izvješćem pokušavamo definitivno pobiti to uvjerenje", dodala je.

Prvo je izvješće objavljeno 2014. godine, a u najnovijem Komisija ističe detaljne prognoze kojima želi naglasiti ekonomske prednosti povezane s napuštanjem fosilnih goriva.

Do 2030. godine pametnija ulaganja u čišću energiju, gradove, hranu i korištenje poljoprivrednih površina, te u vodu i industriju mogla bi generirati 65 milijuna novih radnih mjesta, što odgovara zbroju radne snage Egipta i Velike Britanije, ističe se u istraživanju.

Suša dramatično upozorenje Uragani će postati jači, suše i poplave češće, a pitka voda vrijedit će više nego suho zlato

U istom bi se razdoblju zahvaljujući prijelazu na čišće izvore energije poput vjetra i Sunca ujedno izbjeglo 700 tisuća slučajeva prijevremene smrti povezanih sa zagađenjem zraka, ističu autori.

Preporučuju također da se uvedu visoke cijene emisija ugljikovih plina, od 40 do 80 dolara po toni do 2020. godine u velikim gospodarstvima.

Dodaju i da bi promjene sustava subvencija u energetskom sektoru, zajedno s višim cijenama ugljika, mogle osigurati dodatnih 2.800 milijardi dolara proračunskih prihoda u zemljama širom svijeta do 2030. godine.

klimatske promjene Novo istraživanje Kako bi se klima na Zemlji mogla oteti kontroli

Američki predsjednik tvrdi pak da bi SAD zbog Pariškog sporazuma mogao do 2025. godine izgubiti 2,7 milijuna radnih mjesta.

Autori izvješća uzvraćaju pak da bi broj izgubljenih radnih mjesta u sektorima baziranim na fosilnim gorivima bio više nego nadoknađen pojačanim zapošljavanjem u građevinskom i sektoru obnovljivih izvora. Napominju također da je u sektoru baziranom na energiji vjetra i Sunca trenutno zaposleno 476 tisuća Amerikanca.

>> Pogledajte i galeriju fotografija - Mrežnica: Vesela livada i Otok ljubavi

1 / 20
Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • ing-12345:

    A koliko bi radnih mjestsa ukinulo. O tome ne pišete. Sigurno trostrku od onih koja bi nastala silovanjem naroda da plaća subvencije za kWh električne energije iz vjetro elektrana 10 puta skuplje nego što je cijena kWh iz hidrocentrala.

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    a za koliko bi bdp porastao sa nastavkom korištenja fosilnih? sličan iznos, ne... s obzirom da je energija iz obnovljivih skuplja od fosilnih izvora, lako je shvatiti da se radi o umjetnom rastu bdp-a. ako znamo da će svi proizvodi ... prikaži još! biti skuplji u startu radi skuplje energije, jer 'jeftine' nafte neće biti ili će biti jako oporezivano to gorivo, što nam govori računica? da ćemo nominalno imati više novca, ali će sve biti skuplje, znači naša kupovna moć neće porasti, već vjerojatno pasti. probajte nešto sami napraviti, probajte kupiti solarne panele i svu opremu, probajte onda u svojoj radionici proizvoditi nešto koristeći isključivo tu svoju energiju, nemojte autom odlaziti na teren, već nekim e vozilom, kojeg ćete naravno puniti doma, na zelenu energiju. pa mi recite kad ćete vi doći na zelenu granu, u plus, ako ćete morati samo za punjenje e vozila imati priključak struje, a i cijelu elektranu, snage 50-ak kw, da bi mogli svoj auto, a možda i od supruge, ljubavnice, napuniti u nekom razumnom vremenu? nemojte misliti da je struja iz punionica hepa i nekog grada badava, i da dolazi od vjetra i sunca, najveći dio je baš fosilni. probajte vi izbjeći naftu i taj svoj proizvod nekom prodati. probajte par hektara zemlje obrađivati e-traktorom, pa da vidim kolko ćete htjeti novca za kilu npr. krumpira. sve je ovo jedna teška igra, gdje se cilja na ekstra profite na račun subvencija i nameta na neke proizvode, koje će narod, potrošači, plaćati , a država usmjeravati korporacijama.

  • Menjik:

    nisu ni vjetro elektrane toliko dobre za prirodu, ipak se koči 'cirkulacija' vjetra zbog čega bi mogle nastati klimatske promjene.