Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Povratak na članak

Ekološki prihvatljiv rast povećao bi globalni BDP za 26 tisuća mlrd dolara

Do 2030. godine pametnija ulaganja u čišću energiju, gradove, hranu i korištenje poljoprivrednih površina, te u vodu i industriju mogla bi generirati 65 milijuna novih radnih mjesta
Objava 06. rujna 2018. 356 prikaza
Popularni
  • Popularni
  • Najstariji
  • Najnoviji
Komentara 3
  • ing-12345:

    A koliko bi radnih mjestsa ukinulo. O tome ne pišete. Sigurno trostrku od onih koja bi nastala silovanjem naroda da plaća subvencije za kWh električne energije iz vjetro elektrana 10 puta skuplje nego što je cijena kWh iz hidrocentrala.

    07:39 06. 9. 2018.
  • Avatar nekakav
    nekakav:

    a za koliko bi bdp porastao sa nastavkom korištenja fosilnih? sličan iznos, ne... s obzirom da je energija iz obnovljivih skuplja od fosilnih izvora, lako je shvatiti da se radi o umjetnom rastu bdp-a. ako znamo da će svi proizvodi ... prikaži još! biti skuplji u startu radi skuplje energije, jer 'jeftine' nafte neće biti ili će biti jako oporezivano to gorivo, što nam govori računica? da ćemo nominalno imati više novca, ali će sve biti skuplje, znači naša kupovna moć neće porasti, već vjerojatno pasti. probajte nešto sami napraviti, probajte kupiti solarne panele i svu opremu, probajte onda u svojoj radionici proizvoditi nešto koristeći isključivo tu svoju energiju, nemojte autom odlaziti na teren, već nekim e vozilom, kojeg ćete naravno puniti doma, na zelenu energiju. pa mi recite kad ćete vi doći na zelenu granu, u plus, ako ćete morati samo za punjenje e vozila imati priključak struje, a i cijelu elektranu, snage 50-ak kw, da bi mogli svoj auto, a možda i od supruge, ljubavnice, napuniti u nekom razumnom vremenu? nemojte misliti da je struja iz punionica hepa i nekog grada badava, i da dolazi od vjetra i sunca, najveći dio je baš fosilni. probajte vi izbjeći naftu i taj svoj proizvod nekom prodati. probajte par hektara zemlje obrađivati e-traktorom, pa da vidim kolko ćete htjeti novca za kilu npr. krumpira. sve je ovo jedna teška igra, gdje se cilja na ekstra profite na račun subvencija i nameta na neke proizvode, koje će narod, potrošači, plaćati , a država usmjeravati korporacijama.

    10:56 06. 9. 2018.
  • Menjik:

    nisu ni vjetro elektrane toliko dobre za prirodu, ipak se koči 'cirkulacija' vjetra zbog čega bi mogle nastati klimatske promjene.

    08:31 06. 9. 2018.
  • Recite što mislite!

    Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.