Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Na stotine tisuća kuna leže u nasadima egzotičnih kultura no rijetki su spremni riskirati

Tropsko voće i povrće može uspijevati i u Hrvatskoj što skraćuje i pojeftinjuje transport, a ne samo da je njegova cijena konkurentnija nego je i bolje kvalitete jer se bere zrelo i već sutradan isporučuje diljem Europe, kažu u tvrtki Šulog
31. srpnja 2017. u 20:31 0 komentara 5917 prikaza
Egzotično voće
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Najlakše je reći kako se u nas ništa ne isplati, a ja, kad bi i čitava regija proizvodila samo za mene, ne bih imao dovoljno robe. Poljoprivrednici u Hrvatskoj, naime, još uvijek rade po principu „što je radio moj djed, i ja ću“ ili čekaju da vide hoće li nešto prvo uspjeti kod susjeda.

smokva SVE POPULARNIJA Na kontinentu najčešće sade smokve petrovke

No u ovom biznisu riskiraš i profitiraš ili kasniš 10 godina, priča nam Ivan Šulog iz istoimene donjobistranske tvrtke, poznate po brendu Exotic King, koji već 20-ak godina dokazuje kako su zagorski bregi, ali i drugi dijelovi Hrvatske, od Slavonije do južne Dalmacije, osim za trsove i uobičajenu „zelenjavu“, dobri i za uzgoj najmanje 40-ak vrsta egzota, od kiwana, indijanskih i plantana banana, karele ili gorke dinje, do goji bobica, kumkvata, tamarinda, ličija, kaboche, peruanskih jagoda, hokaido i butternut tikava… 

U Nizozemsku ide 90% robe

I dok se iznova jadamo kako su nam tuča, suša, vidljive i nevidljive sile prirode opet „pobrali“ pola i više ljetine (čak i priča o dobroj zaradi na smilju u nedostatku vlastite destilerije više nije tako „dobra“), iz Šulogovih plastenika ovih dana izlazi i novi hit – limunska trava, koja izvorno potječe s Tajlanda i sastavni je dio orijentalnih jela u woku, kojima daje citrusnu notu. Proizvodnja u grijanim plastenicima toj tropskoj biljci omogućuje da prezimi pa se iduće godine ne mora ulagati u nove sadnice, dok se na otvorenim poljima ponaša kao jednogodišnja biljka, objašnjava Šulogov glavni agronom Miroslav Frančić. Stabljika bez lišća tako poput mladog luka završava nasjeckana u jelima, a mirisno lišće u čajevima, aromatiziranim vodama, sirupima, preljevima za voćne salate...

Ipak, Šulogov biznis i dalje počiva na kiwanu koji, kao i sve ostale egzote teško krče put na našem tržištu, dok ga Nizozemci, kojima on izveze i 90 posto sve svoje robe, plaćaju i euro po komadu. Oko 300.000 komada godišnje iz Hrvatske samo je zrno pijeska u europskoj potražnji, koja je najveća u prosincu, a kiwano, za kojega Frančić priča da se na poljima uzgaja i „ponaša“ poput najobičnijeg krastavca, bere se sada i skladišti na 12 do 16 stupnjeva Celzija. Jedini je uvjet za kooperante, s obzirom da nemaju dovoljno vlastitih kapaciteta, grijano skladište, a kako se nijedne godine ne proizvede dovoljno u skladu s potražnjom kooperante nalaze i u susjednim BiH, Srbiji i Makedoniji.  Nova voćka metkovićkih kooperanata Šuloga je pak feijoa, poznata i kao ananas guava, koja preživljava i niske temperature na otvorenom, i idealna je za južne pozicije južnodalmatinskih otoka. To voće s aromom jagode, banane i ananasa, kojega je i cvijet jestiv, u svijet putuje iz Kolumbije i Brazila. 

A sad zamislite koliko se skraćuju i pojeftinjuju transport i troškovi i koliko je kvalitetnije i ukusnije egzotično voće koje se u Hrvatskoj može ubrati danas – i to zrelo -  i već sutra isporučiti biti bilo gdje u Europi – kaže Frančić, ističući kako biljku ne napadaju nikakvi nametnici pa je proizvodnja zapravo ekološka, bez ikakvih prskanja. Šulog je svojedobno od nje htio napraviti šaržu sladoleda pa je od Kolumbijaca naručio 1,5 tonu tog voća, no odgovorili su mu kako bi jedva našli i 500 kilograma zbog prevelike potražnje. 

Prodat će 15 tona banana

Teško je danas predvidjeti i hoće li uspjeti breskva ili marelica pa ni s egzotama ne ide sve savršeno. Babaco, planinsku papaju, u plasteniku su im ove godine gotovo potpuno uništile voluharice. No to drvo brzo raste i obilno rađa plodovima i do kilograma i pol, čak mu ne treba ni grijani plastenik. Indijanske banane iz porodice su ananasa, koje zapravo uopće nisu banane, osim po okusu, rodile su pak iznimno. Mogu uspijevati u čitavoj Hrvatskoj, no toj je vrsti tijekom ljetnih suša potrebno i navodnjavanje, a lišće, doznajemo od Frančića, može poslužiti kao prirodni insekticid. Plantana banane, koje uspijevaju i u Zagorju, u kulinarstvu su pak poznate kao banane za kuhanje, prženje, pečenje, paniranje te ukusna zamjena za rižu i krumpir, a kako i u nas jača trend „zdrave“ te sirove hrane iz tzv. raw fooda, raste i potražnja za Exotic Kingom. Preklani su tako u nas prodali 150 kilograma, lani 1,5 tona, a ove će 15 tona plantana banana. 

Svako egzotično voće i povrće višestruko je isplativije od kukuruza ili pšenice, kojega na 100-200 ha obrađuje svega nekoliko ljudi, dok mojih 100-tinjak kooperanata ukupno obrađuje 200-tinjak hektara i zapošljavaju vojsku ljudi – tvrdi Šulog, te dodaje kako on kad je počinjao nije imao koga išta pitati, a on je danas svojim kooperantima i servisna i logistička podrška. Zajedno proizvedu čak pola milijuna tona egzotičnog i manje egzotičnog voća i povrća godišnje. 

Butternut tikve ovih dana iz Donje Bistrice izlaze u svijet za oko 0,50 eura po komadu, batat za 0,90 eura za kilogram, limunska trava za 4-5 eura po kilogramu…, a pažnju, ne toliko cijenom, koliko izgledom plijene i mini lubenice – izvana posve obične, a unutra kričavo žute. Ovisno o sezoni Šulog se hvali i mongolskim borovnicama i trešnjama, yuzo narančama koje su, tvrdi, isplativije od mandarina, finger limetom koju zovu i voćni kavijar i kilogram stoji čak 3000 kuna, kineskim dudom, mini kivijem…  
Kad se priča o neto dobiti od pojedinih kultura, Šulog tvrdi kako se po hektaru kiwana te babacoa može dobiti oko 300.000 kuna, od batata 90 tisuća, butternut tikve 20 tisuća kuna, mongolske trešnje 75 tisuća, mongolske borovnice i mini kivija 110 tisuća kuna, a od 2000 biljaka limunske trave na 1000 kvadrata grijanih plastenika – 20 tona prinosa i 10 tisuća kuna. 

Šljive E, da... Evo što će vam se dogoditi ako jedete 12 šljiva na dan dijete hrana NABAVA Za nabavu voća i povrća za vrtiće ove godine ide 80 mil. gradskih kuna Sladoled s okusom povrća i začina novi okusi Ma kakva vanilija ili jagoda...Jeste li za sladoled s okusom povrća?
Karta svijeta
ZEMLJOPIS
KVIZ Koliko se sjećate zemljopisa iz osnovne škole? Test za roditelje i školarce
Wolt
Wolt Awards
Hrvati izabrali najbolje restorane ove godine: Najviše uživaju u burgerima, a sve je popularnija i azijska kuhinja
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.