Na stotu godišnjicu rođenja Nelsona Mandele Ethiopian Airlines je ponovno, nakon 20-godišnjih sukoba na Rogu Afrike, poletio iz Adis Abebe u Asmaru. Bio je to prvi korak prema normalizaciji odnosa između Etiopije i Eritreje.
Isaias Afewerki (72), prvi i dosad jedini predsjednik Eritreje od njezina nastanka 1993., stigao je u Addis Abebu 14. srpnja na susret s etiopskim premijerom Abiyem Ahmedom (42), prvim državnim čelnikom iz etničke skupine Oromci, inače najbrojnije, ali i najzanemarenije u Etiopiji. Abiy Ahmed, koji je premijerom postao 2. travnja, već je 5. lipnja ove godine prihvatio odluku komisije UN-a o granici između dvije države.
Etiopska vlada prihvatila je da područja oko naselja Badme pripadnu Eritreji, koja ih je 6. svibnja 1998. vojno okupirala, što je dovelo do zastrašujućeg rata u kojem je poginulo 80.000 ljudi. Zanimljivo, to je upravo granica nastala dogovorom Kraljevine Italije i cara Abesinije Menelika II. nakon što je porazio talijanske snage kod mjesta Adue 1896. Granica je ostala nedirnutom sve do osamdesetih godina 20. stoljeća kada je izbila pobuna protiv etiopskog diktatora Mengistua.
Okupirano područje
Nakon što je zbačen Mengistu, pripadnici naroda Tigre iz najsjevernijeg dijela Etiopije došli su na vlast u Addis Abebi i svojoj državi priključili i dio eritrejskog prostora oko Badme. Prijepor o tome kome pripada taj prostor bio je uzrok izbijanja rata 1998. između dvije susjedne države. Nakon dva desetljeća sukoba, Etiopija i Eritreja u Asmari 9. srpnja potpisale su izjavu o miru i prijateljstvu.
“Bio je to stvarno povijesni trenutak. Bratski zagrljaj dvojice lidera. Zrakoplov etiopske kompanije Ethiopian Airlines sletio je u zračnu luku Asmare nakon 20 godina. Stanovnici Asmare pozdravljaju izaslanstva”, napisao je na Twitteru eritrejski ministar informiranja Yemane Meskel. Sporazumom se predviđa otvaranje diplomatskih predstavništava u obje države, ponovna uspostava svih veza i komunikacija.
Najzaslužniji za to pomirenje svakako je etiopski premijer Ahmed, stručnjak za cyber sigurnost, koji, kako kažu, vrata svog ureda uvijek drži otvorenima i nema tajnicu koja bi mu “filtrirala” posjetitelje. I eritrejski predsjednik Afewerki opsjednut je pitanjem sigurnosti, ali na malo drugačiji način. Plaši se da bi ga američka raketa mogla ubiti u njegovu uredu, a prije više godine optužio je tadašnjeg etiopskog premijera Melesa Zenawija, inače iz naroda Tigre, koji mu je i bratić po majci, da ga je pokušao ubiti zajedno s cijelom obitelji kada mu je posudio navodno pokvareni zrakoplov. Predsjednik Isaias, kako ga zovu u Eritreji, od tada nije imao povjerenja u Zenawija i etiopsku vladu.
Dolazak novog lica na čelo vlade u Addis Abebi Abiya Ahmeda pridonijelo je da iz svoje “tvrđave” u Asmari izađe sumnjičavi Isaias Afewerki. Abiyevo hrabro priznavanje granice dovelo je do mira s Eritrejom, ali je izazvalo ljutnju naroda Tigre, koji čini oko šest posto stanovništva u odnosu na oko 40 posto Oromaca. Možda je to sučeljavanje s narodom Tigre dovelo i do eksplozije bombe 23. lipnja na Trgu Meskel u Addis Abebi tijekom mitinga premijera Abiya. Granata je bačena na masu pa je ranjeno više od 80 ljudi, a dvije su osobe poginule. Uhićene su tri osobe, dva muškarca i jedna žena, pod sumnjom da su bacili eksploziv, ali nitko nije preuzeo odgovornost za napad. Premda je na čelu vlade samo tri mjeseca, Ahmeda Abiyu već nazivaju etiopskim Mandelom.
Oslobodio tisuće zatvorenika
Nakon eksplozije tijekom mitinga Ahmed je kazao: “Tko ubija, gubi već na početku.” U samo tri mjeseca pokrenuo je obnovu Etiopije, deblokirao 264 sajta oporbe i naznačio otvaranje dijaloga u zemlji. I što je najvažnije, doveo do dogovora s Eritrejom. U prvih sto dana vlade Abiy Ahmed oslobodio je tisuće političkih zatvorenika, proglasio kraj izvanrednog stanja, najavio djelomičnu privatizaciju ključnih industrija, uključujući telefonsku i zrakoplovnu kompaniju. Prijavio je neke pripadnike snaga sigurnosti da su mučili zatvorenike te je dao otkaz zatvorskim glavešinama optuženima za kršenje ljudskih prava.
Eritrejski čelnik Afewerki nije mogao ne prihvatiti etiopsko otvaranje. No, hoće li se otvoriti i unutar države, koju su neki nazvali velikim zatvorom. Hoće li Eritreja krenuti prema demokraciji? Hoće li se u Etiopiji narod Tigre pomiriti s odlukom Ahmedove vlade? Afewerki je pod izgovorom sučeljavanja s Etiopijom uveo diktaturu u državi koja je na posljednjem mjestu u svijetu po slobodi tiska. UN ga je 2015. osudio za zločine protiv čovječnosti zbog represivne unutarnje politike koju vodi. Poslao je u ožujku 2011. i svoje vojnike upomoć prijatelju, libijskom čelniku Gadafiju. U Etiopiji su promjene s novim premijerom vidljive. Hoće li doći do takvih promjena i u Eritreji? Mir između dvije susjedne zemlje na Rogu Afrike može pridonijeti i promjenama unutar država.
Ako nas pogodi treći svjetski rat, 10 najmoćnijih zemalja imat će ključnu ulogu:
