"Nesretna" okolnost da je državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja (5. kolovoza) pao u subotu te da su se time spojila dva dana (državni blagdan i nedjelja) ograničenog rada trgovina intenzivirala je društvenu raspravu o nedjelji kao neradnom danu. Prvi slučaj dva neradna dana uzastopce kod dijela građana izazvao je revolt, koji je posljedica realnih problema u opskrbi jer većina građana nije još stekla nove navike. Nezadovoljstvo dijela turista i građana i medijski je popraćeno, a javili su se i politički poduzetnici koji su u tome vidjeli priliku za prikupljanje političkih bodova. Tako su gradonačelnici nekoliko turističkih gradova, uključujući gradonačelnike Splita i Pule, donijeli odluke kojima proglašavaju sve nedjelje u kolovozu i rujnu sajmenim danima, čime se omogućava izuzetak od restriktivnih odredbi za tzv. uličnu prodaju odnosno prodaju na štandovima. Sada se čeka poduzetnička inicijativa, koja bi trebala osmisliti kako iskoristiti sajmeni format za prodaju robe široke potrošnje, mesa ili pekarskih proizvoda na uličnim štandovima. Time je u proteklih tjedan dana tema "neradne nedjelje" dobila novi zamah, nakon što više od 20 godina spada u vruće teme društvenih i političkih rasprava. Ovaj put se može očekivati i čvršće oblikovanje podjela po tom pitanju, kao i aktivna politizacija teme na nadolazećim parlamentarnim izborima.
Duge smjene, jadne plaće... Neradna nedjelja nije riješila probleme niti zaštitila radnike
Kada se važan društveni problem vezan uz tržište rada poveže s ideološkom idejom, nastane polurješenje koje umjesto da problem u trgovini riješi, samo ga podgrijava i pruža prostor za nove politizacije
Komentara 36
I Josip Broz je bio teški desničar jer se sve zatvaralo subotom u 14 i 15 kako bi svi mogli odmorni u nedjelju na misu.
Stvarno će nam neradna nedjelja za trgovine uništiti ekonomiju. Osobito zato jer ljudi nemaju gdje potrošiti svoje visoke plaće preko tjedna. Nedjelja je spas. Nedjelja je spas. Ljudi, dajte se malo uozbiljite.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Radnici po ugovoru zasnivaju 168-184 sati rada za jedan radni mjesec (8 sati dnevno). Svi prekovremeni (a neplaćeni od strane poslodavca radni sati) u Hrvatskoj su “rad na crno” koje prešutno odobrava vlada, a policija, sudstvo i razno razne agencijee (Dorh i razne …SKOK agencije sa čudnim prefiksima) ne poduzimaju baš ništa po tom pitanju.