Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 111
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
nema nedorečenosti ili zabrane

Društvo agronoma Osijek dalo podršku novom Zakonu o sjemenu

Poljoprivrednici
Hrvoje Jelavić/PIXSELL
03.02.2021.
u 09:46

Ukazujemo da upotreba necertificiranog sjemena bez ikakvog nadzora nije dobar primjer poljoprivredne prakse i može uzrokovati nekontrolirano širenje bolesti, korova i štetnih organizama bilja te rezultira značajnim smanjenjem prinosa po jedinici površine, kažu u svom priopćenju

Iz Društva agronoma Osijek poslali su otvoreno pismo podrške donošenju novog zakona o sjemenu" kao odgovor netočnim informacijama o uvođenju novih ograničenja". 

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: 

"Ovom prilikom dajemo punu potporu donošenju novog Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja budući da isti donosi niz poboljšanja za poljoprivredne proizvođače, sektoru oplemenjivanja i sjemenskoj proizvodnji. 

Trenutno važeći Zakon o sjemenu datira iz 2005. godine, te ga je potrebno izmijeniti, a predloženi način zadovoljavajuće je osmišljen te ima punu podršku struke. 

U ovom trenutku i prema trenutnoj zakonskoj regulativi upotreba sjemena s poljoprivrednog gospodarstva je bez kontrole odnosno nije poznata kvaliteta takvoga sjemena kao ni prisustvo bolesti i štetnih organizama, a na žalost često puta je i predmet ilegalne trgovine. 

Uspješni poljoprivredni proizvođači ostvaruju visoke i stabilne prinose, između ostalog i zbog toga što koriste kvalitetno sjeme. Sjetvom certificiranog sjemena proizvođaču se jamči sortna pripadnost i minimalno propisani zahtjevi kakvoće kao što su čistoća, klijavost i zdravstveno stanje. Stoga je potrebno i sjem gospodarstva" proizvesti na način da osigura poljoprivrednom proizvođaču ispravno zdravstveno stanje i poznata osnovna svojstva kakvoće. 

Ukazujemo da upotreba necertificiranog sjemena bez ikakvog nadzora nije dobar primjer poljoprivredne prakse i može uzrokovati nekontrolirano širenje bolesti, korova i štetnih organizama bilja te rezultira značajnim smanjenjem prinosa po jedinici površine. 

Naglašavamo da u predmetnom Zakonu nismo uočili nedorečenosti ili zabrane po pitanju proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte. Stoga tumačenja u kojima se spominje zabrana upotrebe autohtonog sjemena starih sorti i njihovih proizvoda smatramo neispravnim. Mali proizvođači, razne udruge te ostali koji se bave proizvodnjom autohtonih i tradicijskih sorti na ovaj način odbijaju službenu evidenciju takvog materijala i mogućnost budućih poticaja takve proizvodnje. Ukazujemo kako ovaj prijedlog nije obveza nego mogućnost pojedinca što smatramo poticajnim prijedlogom ovog zakona. 

Prema prijedlogu Zakona, mali proizvođači, ekološki proizvođači, hobisti, vrtlari i ,,kumice s placa" po ovom Zakonu neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe. Proizvodi od sjemena autohtonih i tradicijskih sorti će se i dalje moći tržiti na našim tržnicama jer navedeni proizvodi nisu obuhvaćeni ovim Zakonom. Predloženi model po kojemu će se koristiti sjeme s vlastitog gospodarstva ne ograničava upotrebu sjemena autohtonih i tradicijskih sorti u vlastite svrhe i ne ugrožava navedene skupine budući da su prijedlogom Zakona omogućena i predviđena izuzeća. 

Dakle, u prijedlogu novog Zakona je vidljivo da se malim proizvođačima ne nameću nova ograničenja, nego omogućuje proširenje njihove djelatnosti na legalnu komercijalizaciju autohtonih i tradicijskih sorti. Na takav način stare i autohtone sorte bi trebale dodatno dobiti na vrijednosti. Također kao struka ističemo ulogu pojedinaca u cijelom procesu proizvodnje poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala. Bez obzira koliko povoljne uvjete za proizvodnju starih sorata budemo imali (zadaća Ministarstva je zakonske uvjete za što jednostavniju i pristupačniju proizvodnju), ukoliko ne bude interesa javnosti (hobista, vrtlara, malih proizvođača...) za proizvodnju i plasman istih, neće doći do povećanja proizvodnje. Žalosno je da u dosadašnju javnu raspravu nije bila uključena struka i sugovornici koji se bave oplemenjivačkim radom i sjemenarskom proizvodnjom, već su medijski prostor dobile samo određene udruge i pojedinci. 

Stoga očekujemo da će se u javnosti čuti mišljenje struke te da će ovaj prijedlog Zakona omogućiti svim poljoprivrednim proizvođačima dostupnost kvalitetnog sjemena i sadnog materijala kao temelja za uspješnu proizvodnju".

Komentara 1

SI
sisavac
10:37 03.02.2021.

trebali su uz svoje priopćenje staviti i oznaku 'financirano sredstvima monsanto, bayer crop, syngenta, pioneer, kws, rwa...'. jer vi radite za njih. domaće sjeme će se po donošenju ovog zakona skoro pa prestati koristiti, jer da bi prodavali npr. krastavce iz svojeg sjemena, vi ćete trebati imati ohoho papira. a to košta. i o tome se radi. lako je bayeru registrirati neko sjeme, ali 'kumica' s placa to ne može, ne može ona svojom prodajom financirati te troškove, a država tu neće pomoći, mada govori da bude. kad kws, pioneer, ciknu, naš referent u ministarstvu poljoprivrede stisne guzičicu, i stisne pečat 'odbija se'. o čemu govorimo, o totalnoj vlasti i kontroli nad sjemenom. to je budućnost. zahvaljujući tim sjemerskim kućama, imate par hibrida voćki, žita, povrća, koje imaju dobre osobine što se tiče čuvanja (znači, tjednima na policama konzuma...), ali nemaju okus, miris, ono što čini hranu hranom. kubik šljunka iz save nije isti kao i kubik drobljenog kamena iz nekog kamenoloma. niti je rajčica rajčica. ovi agronomi su dio jedne velike ekipe koja je svojim neradom i neznanjem upropastila hrvatsku poljoprivredu. radi veterinara kojima je bitnije bilo naplatiti umjetno osjemenjivanje krave nekom starcu nego rezultat, da krava bude oplođena, da seljak dobije tele, propalo je selo. ukinuli su one male zgodne kućice po selima, tzv. veterinarske, pa je sve teže bilo sa stokom raditi, pregledavati ih. znate, to je još kraljevina jugoslavija financirala... svašta. agronomi..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije