Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Cilj je do 2030. proizvodnja hrane od 30 milijardi kuna

Pandemija je stavila u fokus domaću proizvodnju i važnost kratkih lanaca opskrbe, kaže ministrica poljoprivrede
03. siječnja 2021. u 22:30 6 komentara 1187 prikaza
Marija Vuckovic
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Pandemija koronavirusa i zdravstvena kriza donijele su velike poremećaje u gospodarstvu, kojih nije pošteđena ni poljoprivreda. Otkupne cijene u pojedinim sektorima nikada nisu bile nepovoljnije za poljoprivrednike, zatvoreni su neki prodajni kanali... No i unatoč tome pokazatelji poput vrijednosti proizvodnje i produktivnosti te smanjivanje deficita vanjskotrgovinske razmjene pozitivni su, započela je i digitalizacija poljoprivrede, uspostavljeni sektorski dijalozi i konstruktivna razmjena mišljenja, dok je pandemija, uz sve probleme koje je uzrokovala, ojačala svijest o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe te potaknula građane da odabiru hrvatsko, kratak je rezime ove turbulentne godine na izmaku, kako je u svom sektoru vidi ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Razgovaramo o problemima poljoprivrednika, novim zakonima i strategiji poljoprivrede, planovima...

A1 DONOSI A1 Evo koje kompanije posluju održivo: od rješenja za pametne gradove do prvog investicijskog fonda za održiva ulaganja

Svinjogojci su na koljenima, navodno je prodaja svinja u ovom dijelu godine manja za 65% u odnosu na isto razdoblje lanjske godine. Cijene svinjetine nisu nikad bile niže, uvoz je preveliki, a ništa lakše nije ni u sektorima govedarstva, vinarstva, povrća (krumpira)... Što Ministarstvo poduzima po tom pitanju?

U pojedinim sektorima je posebno izazovno, sektor svinjogojstva je specifičan i zbog pojave afričke svinjske kuge, uz tržišne poremećaje izazvane širenjem bolesti COVID-19. S ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije, između ostalog, i u svinjogojstvu, usvojen je Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u ukupnom iznosu od 53 milijuna kuna, kao i privremena izvanredna mjera pomoći za proizvođače tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje te za subjekte koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara u iznosu od 9 milijuna kuna. Također, prošli tjedan nam je od strane Europske komisije odobren Program pomoći primarnim proizvođačima u sklopu kojeg je za potporu uzgajivačima krmača osigurano 14 milijuna kuna, uzgajivačima tovne junadi 25 milijuna kuna, uzgajivačima goveda  u sustavu krava-tele 5 milijuna kuna, proizvođačima jabuka i mandarina po 8 milijuna kuna te proizvođačima krumpira 10 milijuna kuna. U tjednima koje slijede isplatit ćemo i sredstva iz Programa privremene izvanredne mjere potpore za očuvanje likvidnosti proizvođača tovnih svinja u RH vrijedan 6 milijuna kuna. Također, samo prošli tjedan isplaćeno je više od 53 milijuna kuna pomoći u sektoru govedarstva. Tu nam je i nova mjera 21 Programa ruralnog razvoja koju sada ugovaramo, samo mjesec dana nakon zatvaranja natječaja, i kojom na raspolaganju imamo 360 milijuna kuna za najpogođenije pandemijom, odobrena u zadnjim danima našeg predsjedanja inicijativom da se državama članicama omogući preusmjeravanje sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Činimo sve što možemo u ovom trenutku. COVID-19 samo je ubrzano i bjelodano ukazao na strukturne probleme u hrvatskoj poljoprivredi i utvrdio smjer transformacije u kojem smo krenuli i prije pojave bolesti.

Koliko je Hrvatska dosad isplatila pomoći poljoprivrednicima zbog COVID-19? Planirate li još kakve mjere i u kojem iznosu?

Aktivirali smo sve raspoložive financijske kapacitete i prenamijenili sredstva koja smo mogli za preciznije adresiranje krize. Ukupna ugovorena potpora namijenjena poljoprivrednicima uslijed krize nastale širenjem pandemije COVID-19 iznosi oko milijardu kuna, a sada ubrzano radimo na isplatama sredstava poljoprivrednicima, svjesni koliko je brzina važna u ovim okolnostima. Isplatili smo već oko 340 milijuna kuna pomoći, a dodatno smo samo pretprošloga tjedna, u nešto od više od mjesec dana nakon zatvaranja natječaja za Mjeru 21 (izvanrednu pomoć najpogođenijim poljoprivrednicima i malim i srednjim poduzetnicima), izdali 1346 odluka o isplati ukupne vrijednosti 119 milijuna kuna.

Čudo u Južnoj Americi Ova zemlja ima najnižu smrtnost od COVIDa-19 samo zbog ovog čovjeka

Poljoprivrednici se stalno pozivaju na "skrivene" subvencije koje, kako tvrde, druge države izdašno daju svojim poljoprivrednicima. Može li se to? Kako mi branimo svoju proizvodnju?

Skrivene potpore u zemljama EU često se spominju, no to je veoma teško dokazati, a teško je razumjeti što se točno pod njima i misli. Mi se na EU i svjetskom tržištu dugoročno i trajno najbolje možemo braniti jačanjem produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti. To je i pravi put za ostanak stanovništva u ruralnom prostoru.

Možemo li, primjerice, stopirati uvoz tuđih viškova svinjetine, dok ne riješimo svoje?

Stopirati ne možemo, a utjecati nastojimo povećanjem vidljivosti, dijalogom između svih u lancu, brzim reakcijama, isticanjem značenja kvalitete i sigurnosti hrane te dodjelom investicijskih potpora.

Marija Vuckovic | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 23.12.2020.Zagreb-Marija Vuckovic, ministrica poljoprivrede. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Hoće li išta od toga popraviti novi zakon, odnosno Izmjene i dopune Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama koji je prošao e-savjetovanje? U kojoj će mjeri on zaštititi hrvatsku poljoprivredno-prehrambenu industriju od dampinških cijena uvjetovanih uvoznom robom?

Išli smo u izmjene i dopune Zakona upravo s ciljem zaštite domaćih proizvođača i njihovog položaja u lancu opskrbe hranom. Proširen je popis nepoštenih trgovačkih praksi i obuhvat proizvoda, sada je uključen  i veći dio primarnih poljoprivrednih proizvoda, a mijenjamo i prag definiranja značajne pregovaračke snage kupaca i ograničavamo snižavanje cijena u akcijama za definirane osjetljive proizvode do 34% krajnje prodajne cijene. Također, uvode se nenajavljene kontrole i zaštita identiteta stranke, a kazne ostaju iste - do 3,5 milijuna kuna za sve prakse odnosno 5 milijuna kuna za prodaju ispod nabavne cijene. Zakon će donijeti poboljšanja, a ključna će biti njegova provedba.

Huaweijev hrvatski univerzum Huaweijev hrvatski univerzum Mobilno bankarenje, hrvatski mediji, igre, strani jezici, sve do priča za laku noć

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste i u ovoj je godini veća za milijardu kuna - 18,8 mlrd. Znači li to da smo na dobrom putu podizanja samodostatnosti? Koliko smo, primjerice, daleko od 30-ak milijardi iz početka 90-tih ili 22 mlrd. Iz 2008.?

Prema privremenim podacima DZS-a, vrijednost poljoprivredne proizvodnje je u odnosu na prošlu godinu rasla za 4,7%, a rast neto dodane vrijednosti i produktivnosti gotovo dvostruko više, što upućuje na mogućnost dugoročnog i stabilnog rasta. Također, treba uzeti u obzir da su prošlih godina konačni rezultati bili pozitivniji od prvih procjena. Sada postavljamo temelje za novu financijsku perspektivu – s investicijama i produktivnijim sustavom dohodovnih potpora te uređenim aktiviranjem poljoprivrednog zemljišta i uz brzu i učinkovitu administraciju nastavit ćemo s rastom. Poljoprivrednu proizvodnju ne možemo tretirati kao antitržišnu kategoriju, uz sve ostalo što ona uključuje. Valja biti oprezan, rano je govoriti o trendu, no mene najviše raduje brži rast dodane vrijednosti od same proizvodnje.

I smanjeni uvoz, a veći izvoz u 2020. govore o započetim dobrim trendovima. Svi pričaju o poljoprivrednom patriotizmu koji se pojavio u koronakrizi koji diže potražnju za domaćom robom. Mislite li da je on privremen? Kako i poslije krize povećavati potrošnju domaće robe?

U prvih devet mjeseci ove godine ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda rasla je za 5%, vrijednost uvoza pala je za 7,3%, no treba sačekati podatke na razini cijele godine. Pandemija je stavila u fokus domaću proizvodnju hrane i važnost kratkih lanaca opskrbe. I mi nastojimo promotivnim kampanjama potaknuti građane da odabiru hrvatske proizvode i jačati poljoprivredni patriotizam, kako ste ga nazvali. Taj patriotizam nikako ne smije značiti zatvaranje očiju pred strukturnim problemima. Svi moramo biti svjesni kupovne moći hrvatskih građana te nastojati poticati i olakšati njihov odabir domaćeg, tako što ćemo jačati produktivnost i konkurentnost naših proizvođača te im omogućiti da sa što manjim troškom proizvode kvalitetne proizvede koje će po povoljnim cijenama hrvatski potrošači rado kupovati.

Rijeka: Ugostitelji počeli s radom MLAĐI DOBIVAJU SVE NAZAD 300.000 mladih dobit će 700 milijuna kuna povrata poreza, neki će dobiti i 27.000 kn

Što nam je donijelo predsjedanje Vijećem EU za poljoprivredu i ribarstvo u prvoj polovici ove godine?

Hrvatsko predsjedanje se odvijalo u novim, neočekivanim okolnostima pojave COVID krize, zbog čega smo u hodu morali prilagoditi prioritete predsjedanja te način rada. Hrvatska je kao predsjedavajuća država članica preuzela inicijativu i zatražila žurno pronalaženje rješenja kako bi se osigurao nastavak proizvodnje i opskrbe hranom, a zahvaljujući tome te razumijevanju drugih država članica i institucija Europske unije u kratkom roku su odobreni dodatni programi potpore u nizu poljoprivrednih sektora te osigurana dodatna sredstva za male poljoprivrednike i tvrtke. Svakako treba istaknuti rasprave o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i s njima povezanom tzv. Prijelaznom uredbom, tijekom hrvatskog predsjedanja ubrzano su raspravljene i dogovorene odredbe kojima će se osigurati nesmetani nastavak potpore poljoprivrednicima do početka 2023. godine, kada bi trebala stupiti na snagu nova pravila. Također, u zadnjim danima našeg predsjedanja odobrena je promjena uredbe kojom smo iz Programa ruralnog razvoja mogli programirati Mjeru 21, izvanrednu pomoć vrijednu 360 milijuna kuna, koju sada ugovaramo. U ribarstvu i akvakulturi smo ispregovarali upravo one mjere koje najbolje odgovaraju hrvatskom sektoru – kompenzacije gubitka prihoda i financiranje privremenih obustava. Mislim da smo u danim okolnostima, s kojima se prije Hrvatske nije suočila niti jedna država članica, pokazali stručnost i upornost, a to su nam priznali i kolege iz drugih država.

Poljoprivreda i prehrambena industrija u Hrvatskoj - kako ih učiniti boljim | Autor : Marin Tironi/PIXSELL Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Zakon o sjemenu i sadnom materijalu mnogi su dočekali na nož, tvrde da on zapravo podržava uvozne lobije, ograničava slobodu malih PG-a i želi zabraniti korištenje autohtonog sjemena. O čemu je zapravo riječ?

Ništa od toga se neće dogoditi. Shvaćam zabrinutost, ali cilj Zakona i naša namjera je urediti to područje, s obzirom na trend rasta sjemenske proizvodnje za gotovo 23% te rast certificiranih količina sjemena za više od 23% u odnosu na 2017. godinu. Novim Zakonom se ne donose nikakva nova ograničenja, već se uvode pojednostavljenja vezano za uvođenje starih i autohtonih sorata u sustav proizvodnje sjemena te ekološkog sjemena.  Također, ne ograničava se korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatit će proizvođače koji uzgajaju na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalnu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.  

U e-raspravu su ušle i izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Kako velikima poput, primjerice, Belja ostaviti puste hektare u zakupu koje su tijekom godina obrađivali, na osnovu njih dizali poljoprivrednu proizvodnju u RH i zapošljavali, a da i drugi poljoprivrednici mogu okrupniti svoje posjede, neki zemlju dobiti i prvi put? Hoće li se i kako to riješiti novim zakonom? Nije li prevelika moć u rukama lokalnih čelnika?

Prijedlogom Zakona briše se odredba o maksimalnoj površini, jer su analize pokazale da mogu negativno utjecati na opstanak već postojećih i funkcionalnih proizvodnih cjelina, pri čemu će potpuna kontrola izvršavanja gospodarskih programa omogućiti konkuriranje i uvođenje mnogih dodatnih poljoprivrednika u sustav raspolaganja puno više nego dodatno cjepkanje. Jedinice lokalne samouprave (JLS) će i dalje moći odrediti maksimalne površine sukladno svojoj razvojnoj strategiji, karakteristikama proizvodnje i zemljišta na svom području, uz obvezu poštivanja definicije proizvodno-tehničke cjeline. Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta brisane su odredbe koje se odnose na veličinu čestice te je za ostvarivanje prava prvenstva dodan kriterij graničnog zemljišta, a sve u svrhu okrupnjavanja. Mišljenja smo da JLS-ovi, naravno u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i uz uspostavu transparentnih i jasnih procedura, mogu najbolje na svom području doprinijeti strateškim ciljevima povećavanja produktivnosti i rasta poljoprivredne proizvodnje te održavanja i razvoja ruralnih zajednica.

Umjetna inteligencija ŠKOLA BUDUĆNOSTI Jeste li znali da roboti imaju pravo na državljanstvo?

Dokle se došlo s digitalizacijom poljoprivrede? Kasni li se?

Digitalizacija poljoprivrede, uz osnovne pretpostavke jačanja produktivnosti i transparentnosti te uštede vremena i novaca, provodi se sukladno smjernicama Strategije e-Hrvatska 2020, a naš je cilj ponuditi poljoprivrednicima i ribarima pojednostavljenu i brzu javnu uslugu. Ministarstvo poljoprivrede provodi niz projekata, uručili smo poljoprivrednicima 15.237 elektroničkih poljoprivrednih iskaznica, koje poljoprivrednicima mijenjaju tri dosadašnje, štede vrijeme i novac te im omogućavaju digitalno potpisivanje Jedinstvenih zahtjeva za potporu, uz niz drugih pogodnosti. Također, počela je izrada portala e-poljoprivreda koja će omogućiti centralni pregled svih sustava i digitalnu komunikaciju poljoprivrednika s ministarstvom i agencijama. Razvijamo i e-Savjetnik, mobilnu aplikaciju za osnovne informacije i pružanje brze stručne podrške poljoprivrednicima i ribarima. Tu je i mobilna aplikacija HRana koja omogućava 24 sata na dan svakoga dana u godini trenutnu informaciju o upozorenjima o hrani, hrani za životinje te o predmetima i materijalima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, a nalaze se na tržištu RH. Aplikacije i novi sustavi će ispuniti svoju svrhu ako ih uspješno integriramo u jedinstvenu platformu i ukoliko korisnici potvrde da su im unaprijedile poslovanje.

U kojoj je mjeri zaživjela zelena tržnica Ministarstva poljoprivrede? Kako je poboljšati jer je dojam da se od pandemije koronavirusa najbolje trži online preko društvenih mreža od strane onih koji nikad nisu ništa proizvodili, a izmiču i poreznim škarama i mjerodavnim kontrolama?

Bilježimo oko 1000 registriranih proizvođača s više od 1200 oglašenih proizvoda, no ne  ostvaruje se promet sukladno tom potencijalu. Radimo na projektnom zadatku otklanjanja poteškoća koje se najčešće povezuju s velikim troškovima transporta i logistike. Riječ je o tehnički kvalitetnoj platformi, jednostavnoj za korištenje i sigurnoj što se tiče pružanja informacija o sljedivosti i porijeklu. S terena dolaze informacije da je internet tržnica pomogla građanima pretražiti i upoznati tko su proizvođači koji u njihovim sredinama mogu ponuditi lokalne, svježe i domaće proizvode, stoga je u promotivnom pogledu doprinos značajan. Njezinu budućnost nakon dorade vidim u suradnji i s privatnim dionicima internetske prodaje poljoprivrednih proizvoda.

Već gotovo 30 godina pričamo o pravoj, dugoročnoj strategiji hrvatske poljoprivrede. Jesmo li išta bliže?

Tamo smo, razvojne strategije poljoprivrede i akvakulture do 2030. su predstavljene stručnoj javnosti. Strategije su rezultat rada domaćih i stranih stručnjaka te konzultacija s velikim brojem predstavnika proizvođača, znanstvenika i šire javnosti obavljenih na nizu radionica organiziranih prošle godine, pri čemu je utvrđena dugoročna vizija razvoja te ključni problemi za koje strategije moraju ponuditi rješenje. Njezine temeljne smjernice već primjenjujemo, a konačan nacrt bit će uskoro prezentiran javnosti zajedno sa strateškom procjenom utjecaja na okoliš koja je u izradi.

VELIKI USPJEH HRVATSKE TVRTKE Držimo više od trećine kineskog i desetinu svjetskog tržišta

Koji su glavni naglasci strategije, koje proizvodnje će nam biti u fokusu?

Opći je cilj strategije povećati vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine na 30 milijardi kuna godišnje, kao i povećanje produktivnosti rada za 60%.  Planiran je porast stočarske proizvodnje ulaganjima u povećane proizvodne kapacitete malih i srednjih govedarskih i svinjogojskih farmi i potpore namijenjene djelatnostima kojima se povećava vrijednost proizvodnje, povećanje površina pod trajnim nasadima i pod staklenicima, kao i smanjenje uporabe pesticida te povećanje udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi. Povećanje površina pod navodnjavanjem bit će među najvažnijim čimbenicima za povećanje prinosa u biljnoj proizvodnji. U strategiji smo definirali i poticaje onima koji usvajaju bolje proizvodne prakse, a planirana su sredstva za uvođenje novih tehnologija i proizvoda i inovativnih rješenja proizvođača i prerađivača u akvakulturi.

poljoprivreda | Autor : Ilustracija, Marijan Susenj/PIXSELL Foto: Ilustracija, Marijan Susenj/PIXSELL 18.10.2012., Koprivnica - Podravski poljoprivrednici koriste lijepo vrijeme za obradjivanje poljoprivrednog zemljista radi jesenske sjetve. Photo: Marijan Susenj/PIXSELL

U kojoj je fazi izrada nove Zjedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU? Dojam je da će se više pažnje posvećivati zaštiti okoliša i klimatskim promjenama nego povećanju proizvodnje, dodane vrijednosti proizvoda, prihoda i dohotka poljoprivrednika. Mogu li hrvatski poljoprivrednici koji debelo zaostaju za Nizozemcima ili Nijemcima to pratiti?

Doista, pitanja zaštite okoliša i klimatskih promjena veoma su naglašena u prijedlogu buduće ZPP. Na ovom aspektu posebno inzistiraju EK i EP, dok ministri poljoprivrede, podržavajući ekološku komponentu održivosti, nastoje istaknuti dodatne prijedloge koji doprinose ekonomskoj i socijalnoj održivosti. U ovom trenutku teško je predvidjeti kada bi pregovori mogli završiti jer pozicije Vijeća i Parlamenta još uvijek nisu dovoljno usuglašene u nekim važnim pitanjima. No, kao što sam rekla, kontinuitet financiranja je osiguran, a strateškim i pojedinačnim izmjenama programa mi već radimo neke, barem male reformske korake. Uvijek naglašavamo da poljoprivredni sektor EU u cjelini već i sada primjenjuje niz mjera i poljoprivrednih praksi kojima je cilj zaštititi okoliš i prirodu,  Hrvatska primjerice ima u odnosu na prosjek EU povoljnije pokazatelje bioraznolikosti, zaštićenih područja ili korištenja pesticida i antibiotika. Što se tiče pitanja položaja hrvatske poljoprivrede u odnosu na druge, razvijenije države, naši predstavnici u Vijeću EU inzistiraju na poštivanju načela supsidijarnosti i veće slobode država članica u formuliranju mjera poljoprivredne politike u skladu s njihovim specifičnim potrebama.

STRADALA U POTRESU Kraš zatvara Bonbonniera trgovinu na Trgu bana Jelačića: 'Opraštamo se od djelića povijesti'

Ovih dana u žiži javnosti je IGP? Mijenja li on uopće išta kad je u pitanju ribolov hrvatskih ribara u Jadranu?

Dugoročno svakako – istovremenim proglašenjem isključivih gospodarskih pojaseva unaprijedit će se zaštita ribolovnih resursa te zaštita morskog dna i morskog okoliša, s obzirom da su sve riblje vrste u Jadranu u stanju prekomjernog izlova. Riječ je i o zajedničkom održivom razvoju, upravljanju i unapređenju zaštite Jadrana te razvoju prometne infrastrukture.

Je li situacija pod kontrolom što se tiče ptičje gripe?

Situaciju s ptičjom gripom držimo pod kontrolom. Bolest je sanirana na farmi na kojoj se javila te nije pronađena na drugim gospodarstvima u zaraženim i ugroženim područjima. Moram istaknuti predan rad veterinara, veterinarskih inspektora Državnog inspektorata i drugih službi tijekom cijelog ovog razdoblja, kao i pridržavanja posebnih mjera u svrhu suzbijanja i širenja bolesti od strane posjednika peradi.

Na što ste najponosniji za svoga zasad prilično kratkog mandata ministrice poljoprivrede, otkako je smijenjen Tomislav Tolušić?

Rano je za ponos svojim radom, ali ponosim se poljoprivrednicima i ribarima. Sektor je velik i raznolik, izazovi brojni i svakodnevni, trudimo se brzo reagirati na poremećaje, a ne odustajati od razvojnih zahtjeva i prilagodbi. Mogla bih reći da sam zadovoljna brzinom reakcije i uspješnošću pregovora s EK. Ne mislim da se razvoj poljoprivrede vodi isključivo EU sredstvima, ali njihov je udio daleko najveći u onome što koristimo za podršku. Iz Programa ruralnog razvoja ugovorili smo 88% raspoloživih sredstava i isplatili 63% sredstava, a samo tijekom 2020. godine ugovoreno je projekata u vrijednosti od 1,7 milijardi kuna te je isplaćeno potpora u vrijednosti od 3,1 milijardu kuna. Smatram važnim uspostavljene sektorske dijaloge i planiram ih dodatno razvijati kroz otvorenu i konstruktivnu razmjenu mišljenja – samo zajednički možemo provesti potrebnu transformaciju hrvatske poljoprivrede. Ono što bih istaknula kao doprinos ove administracije koju imam čast voditi jest inzistiranje na kvantitativnim analizama koje nisu dovoljne, ali je njihovo ignoriranje u prijašnjim desetljećima trajno naštetilo hrvatskoj poljoprivredi. Polako takvo postupanje postaje standard i to će biti dobra ostavština za sve buduće poljoprivredne administracije.

Kakve ključne poteze vaše ministarstvo planira u idućoj godini?

Puno posla je pred nama i imamo veliku odgovornost – imamo na raspolaganju 5 milijardi eura u narednom razdoblju koje moramo utrošiti strateški i razvojno te stvoriti preduvjete za dodatni rast i razvoj, između ostalog, poticanjem kvalitetnih projekata. Tu je programiranje novog razdoblja, Nacionalni plan oporavka, daljnji rad za reformi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU u cilju postizanja konačnog političkog dogovora, usvajanje i provedba strategija i zakona koje smo izradili ove godine, završetak projekata digitalizacije te cijeli niz drugih aktivnosti. Cilj je da sljedeće godine u ovo vrijeme opet razgovaramo, u nadam se drugačijim okolnostima, o još snažnijem rastu hrvatske poljoprivrede - rastu stočarske proizvodnje, stabilnosti proizvodnje mlijeka, stabilnim prinosim u biljnoj proizvodnji, prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda i kvalitativnih shema u međunarodnom okruženju, promjeni starosne strukture gospodarstava, jačanju prerađivačko-prehrambenog sektora.
 

Viralni recept
Recept za pečeni krumpir 'srušio' internet: Ova metoda i začini spoj su koji čine savršenstvo
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • Avatar putnik833
    putnik833:

    Ni manje ni više do 30 milijardi kuna godišnje? Kako to planirate postić?? Dobro je netko već napisao: jedina referenca naše ministrice je valjda da je kao mala gledala Plodove zemlje i Ivu Lončara? Pitao bi ministricu poljoprivrede da li ... prikaži još! je ikad pomuzla kravu? Zna li koliko ječma pojede tovna svinja na dan? Zna li što je salaš,silos,koliko metara kvadratnih ima jedno jutro zemlje?Razlikuje li ječam od zobi?Zna li koliko je radno aktivnog stanovništva ostalo na selo? Na kojoj smo tehnološkoj razini? Ministar obrane ne zna sklopit pušku i nije služio vojsku.Ministrica poljoprivrede jedva razlikuje kozu od svinje? Ukupni rezime dosadašnjih rada ministara poljoprivrede je potrošenih 30 milijardi kuna i potpuni nered u agraru! Bolje bi bilo da to ministarstvo nismo ni imali.Sačuvali bi pare koje su dali Todoriću,a on ih predao stranim fondovima, skupa s poljoprivredom i maloprodajom! Danas smo najveći uvoznik mesa i mliječnih prerađevina u Europi! Zahvaljujući "veličinama" kao Pankretić,Čobanković,Tolušić umal nismo bili gladni za pandemije!

  • sjs:

    Dječji vrtić na vlasti. Prejadno.

  • RedTree:

    Nizozemski izvoz poljoprivrednih proizvoda je prošle godine dostigao novi rekord od gotovo 94 milijarde eura, a naš nešto preko 2 milijarde dolara izvoza godišnje. Ljudi se ne mogu načuditi da potencijal Slavonije nismo iskoristili. Eto gdje smo s promašenom poljoprivrednom ... prikaži još! politikom svih ovih godina. "Morali smo realizirati velika ulaganja u inovacije i istraživanje kako bismo izvukli maksimum profita od naše poljoprivrede," izjavio je glasnogovornik ministarstva poljoprivrede.