Domaće su se šljive ove godine bogato rodile, a trgovcima su i dalje "slađe" uvozne, tuže se slavonski proizvođači koji ih, kako ne bi propale, ovih dana sve više pretvaraju u rakiju. Gledaju li se katalozi trgovačkih lanaca, reklo bi se kako drugih šljiva osim domaćih i nemaju. Uglavnom se hvale hrvatskima kojima "akcijaju" već i za 1,39 ili 1,49 eura za kilogram. U trgovinama je pak – druga situacija. Nađe se i domaćih – ali kod brojnih trgovaca dominiraju šljive iz Srbije i Moldavije.
Otkup potpuno stao
– Takvo što nezamislivo je u Sloveniji, Austriji, Nizozemskoj... Letjele bi glave. Dokle god ima domaće robe, tamošnji se trgovci i ne usude pomisliti na uvozno. Hrvatska pak oskudijeva u svemu, voća ne proizvede ni za polovicu vlastitih potreba – a kad ga i ima, ne može se prodati – ogorčeni su hrvatski voćari. – Otkup je posve stao. Uvoziti iz Srbije, pa i Slovenije, Italije..., dok se domaća šljiva baca, izvan svake je pameti – poručuju.
Zdravko Raguž s područja Kutjeva ima 300 stabala konzumne šljive. Otkupljivač iz Virovitice plaćao mu je, kaže dobru cijenu od 1,10 eura za kilogram, potom 90 centi, no nakon što se pokazalo da je tržište zagušeno i on je privremeno zatvorio pipu. – Šljiva ne traje dugo pa se nadam kako će se situacija uskoro normalizirati – nada se Raguž. No s druge strane, čuje se kako se čačanska ljepotica u Srbiji otkupljuje i za svega 20-30 centi pa hrvatski proizvođači strepe i od daljnjeg razvoja događaja. Njima se ne isplati ni cijena od 50-60 centi, objašnjavaju, samo radnu snagu plaćaju 7 eura po satu. – Klip kukuruza na moru na plaži prodaje se za 3 eura, a ja za 4 klipa moram ubrati i prodati punu gajbu šljiva, 12 kilograma – priča Raguž. – Slavonija može proizvesti čudo, ali nam država treba pomoći da plasiramo to što proizvedemo i štititi domaću proizvodnju. Nema smisla da spašavamo srpskog proizvođača, a našeg ugušimo – poručio je Raguž.
Iz Proizvođačke organizacije PZ JabukaHR upozoravaju da se tržište voća ove godine suočava s ozbiljnim poremećajima, a najočitiji primjer su šljive. Iako se organizacija primarno bavi jabukama, posljednjih godina sustavno razvija mrežu proizvođača i drugih vrsta voća, posebice šljiva, kako bi nakon završetka sezone jabuka tržištu mogla ponuditi kontinuitet opskrbe domaćim voćem. Međutim, zbog snažne potražnje nije bilo moguće osigurati količine koje bi zadovoljile potrebe organiziranog plasmana. – Ove godine situacija je očito drukčija. U vrlo kratkom razdoblju javilo nam se nekoliko novih proizvođača zainteresiranih za suradnju, što upućuje na to da su se na tržištu pojavili određeni viškovi koji se teško plasiraju do kupaca – kaže upravitelj PZ JabukaHR Luka Cvitan.
Prema njegovim riječima, ovogodišnji urod šljiva iznimno je dobar. No zbog učestalih manjkova domaće proizvodnje trgovci su se proteklih sezona oslanjali na uvoz kako bi osigurali potrebne količine, pri čemu su se razvili stabilni opskrbni kanali prema inozemnim dobavljačima. Teško je očekivati da takvi kanali ove godine nisu ostali aktivni, pa se na tržištu istodobno našla znatno veća količina domaćih i uvoznih šljiva. Situaciju je dodatno pogoršala slabija turistička sezona. Zbog manje potrošnje, koja je u trgovinama tijekom posljednjih mjesec dana pala za najmanje 20%, tržište je u kratkom razdoblju apsorbiralo znatno manje voća nego što se očekivalo, zbog čega je otkup u velikoj mjeri usporen ili privremeno zaustavljen.
Potražnja slabija od očekivanja
Iz Arivera Fruita, koji je jedan od naših najvećih uvoznika i otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, kažu kako je u ovom trenutku sva šljiva u ponudi Konzuma domaćeg podrijetla. Do danas je otkupljeno više od 390 tona hrvatske šljive, a do kraja sezone planiran je otkup više od 800 tona, rekla je članica Uprave Ivona Tupek. Trenutačno je potražnja za šljivom nešto slabija od očekivane, što utječe na tempo otkupa kod svih otkupljivača, no riječ je o tržišnim okolnostima, a ne o smanjenom interesu za domaću proizvodnju. Arivera Fruit, naglašava Tupek, tijekom srpnja nije uvezla niti kilogram šljive za potrebe domaćeg tržišta. Kada su dostupne dovoljne količine kvalitetnih domaćih proizvoda, oni imaju prednost u otkupu i plasmanu, dok uvoz služi isključivo kao dopuna ponudi u razdobljima kada domaće proizvodnje nema dovoljno.
Otvori KEKS Pay
U Sloveniji, Austriji i Nizozemskoj nemaju takve domoljube ko što imamo mi.