Čista dobit British Petroleuma (BP) potonula je u prvom tromjesečju za 80 posto na godišnjoj razini, na 532 milijuna dolara, što je posljedica niskih cijena nafte. U istom razdoblju prošle godine dobit jedne od najvećih svjetskih naftnih kompanije iznosila je 2,5 milijardi dolara.
U prvom ovogodišnjem tromjesečju cijena nafte pala je na najniže razine u 13 godina, a u prosjeku je iznosila 34 dolara po barelu, dok je u istom lanjskom razdoblju prosječna cijena nafte iznosila 54 dolara.
Bob Dudley, izvršni direktor BP-a, poručio je u poslovnom izvješću kako očekuje uravnoteženje ponude i potražnje na svjetskim tržištima nafte do kraja godine. Suočen s jednom od najvećih kriza u naftnom sektoru u posljednjih 30 godina, BP je najavio i daljnje smanjenje kapitalnih investicija u ovoj godini, u rasponu od 15 do 17 milijardi dolara.
Lani je tvrtka, zbog najvećeg gubitka u njezinoj povijesti, smanjila kapitalnu potrošnju u tri navrata, na 19 milijardi dolara i otpustila gotovo 10 posto od oko 80.000 njezinih radnika u svijetu.BP je u segmentu prerade nafte, ili tzv. 'downstream' poslovanja, u prvom tromjesečju ostvario dobit od 1,8 milijardi dolara, 16 posto manje nego godinu dana prije, ali 49 posto više nego u prethodnom kvartalu.
U segmentu tzv. 'upstreama', odnosno istraživanja i proizvodnje nafte, BP je u proteklom tromjesečju zabilježio gubitak od 747 milijuna dolara, dok je u istom lanjskom razdoblju ostvario dobit od 604 milijuna dolara.
I dok je čista dobit BP-a iznosila 532 milijuna dolara, tvrtka je, kada se uračunaju sve posebne stavke, zabilježila gubitak od 485 milijuna dolara.
Pritom je BP rezervirao još 900 milijuna dolara za troškove naknada povezanih s ekološkom katastrofom koju je 2010. godine prouzročio u Meksičkom zaljevu. Tako su ukupni troškovi BP-a zbog te katastrofe dosegnuli 56 milijardi dolara.
Unatoč teškim vremenima za naftne kompanije, BP će isplatiti kvartalnu dividendu dioničarima – 10 centi po dionici.
>> British Petroleum pokušava kupiti šutnju znanstvenika
manji prihodi kompanija znače i manje poreznih prihoda državama. manji prihodi znače veće zaduživanje. veće zaduživanje vodi u loše bonitete. loši boniteti ubrzavaju i povećavaju troškove zaduživanja. jedini koji u cijeloj toj krizi profitira jesu banke.