Prije tjedan dana činilo se da bi se švedska praksa liberalnog odnosa u borbi s koronavirusom mogla promijeniti ako se rast stope smrtnosti nastavi, piše američki Forbes, no "izgleda da brojke nisu postale dovoljno visoke da bi zabrinule zdravstvene službenike". Američki časopis dodaje: Život u Švedskoj čini se isti kao i ranije.
Švedska je praksa borbe protiv virusa postala poznata kao europski izuzetak: dućani i granice su otvoreni, ljudi mirno odlaze u frizerske salone, održavaju se tulumi, vozi javni prijevoz. No, zemlja bilježi već preko deset tisuća zaraženih, a 899 ljudi izgubilo je život od posljedica COVID-19. Stopa smrtnosti mnogo je veća nego u drugim nordijskim zemlja, a to vrijedi i za apsolutne brojke: više je ljudi umrlo u Švedskoj od ovog uzroka nego u Norveškoj, Danskoj i Finskoj zajedno.
Američki se predsjednik Donald Trump proteklog tjedna također pridružio kritičarima zemlje.
- Švedska to radi, krdo, oni to zovu krdom. Švedska pati vrlo, vrlo teško – rekao je Trump. U Sjedinjenim Državama proglašena je karantena i većina radnika mora ostati kod kuće. U Švedskoj se to nije dogodilo.
Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla je da je Trump pogriješio kada je rekao da zemlja koju ona predstavlja slijedi "teoriju krda" koja podrazumijeva da se dovoljno ljudi zarazi te se time stvara imunitet, a da se istodobno štite stariji. Umjesto toga, rekla je ona, "Nismo proglasili karantenu te smo se oslonili na ljude da brinu sami o sebi".
Mnogi su u švedskoj i međunarodnoj javnosti kritizirali politike premijera Stefana Löfvena, a Imperial College u Londu procjenjuje da je oko 3,1 posto švedskog stanovništva bilo zaraženo 28. ožujka, što je oko sedam i pol puta više nego u Norveškoj.
Profesor statistike na Sveučilištu u Stockholmu Tom Britton rekao je pak da vjeruje da će se do kraja travnja zaraziti čak 40 posto stanovnika Stockholma, koji je posebno pogođen virusom. Trenutačno svaki deset Šveđanin, procjenjuje ugrubo Britton, zaražen je koronavirusom.
Švedski državni epidemiolog Anders Tegnell pak je rekao da smatra da se zdravstveni sustav fantastično nosi s pandemijom. Kafići i restorani u Švedskoj još su otvoreni, a Tegnell je rekao da će država možda početi zatvarati one u kojima se ljudi ne pridržavaju socijalne distance. O općoj zabrani poslovanja ugostiteljskih objekata, koja je na snazi praktički u cijeloj Europi, u Švedskoj se još ne govori.
I dok postoje naznake, piše američki CNN, da se Šveđani ponašaju odgovornije tijekom pandemije, na primjer, mnogo se manje voze javnim prijevozom, gotovo nikom za sad još ništa nije naređeno. Tek su zabranjena okupljanja s više od 50 ljudi.
Isto se tako vlada oslonila na pomoć najstarijima, no u mnoge je domove za starije virus već ušao, pogotovo u Stockholmu. Mnogi su kritizirali vladu da je zabrana posjeta staračkim domovima donesena tek 1. travnja.
U europskim je medijima pak pažnju izazvala činjenica da je Švedska krenula u program brze prekvalifikacije osoblja zaposlenog u hotelima i zračnim kompanijama, dakle one koji ovih dana ne rade, u pomoćnike u bolnicama i staračkim domovima. Mnogi su od njih već dobili osnovna znanja na trenutačnom poslu, poput pružanja prve pomoći ili brige o ljudima, pa će se lakše snaći u novom okruženju koje je prijeko potrebno.
Novi švedski zakon dat će vladi ovlasti da od 18. travnja zatvori škole, teretane, restorane, pubove, trgovine te da drugim poslodavcima zabrani rad. No, neće moći, bez dozvole parlamenta, uvesti primjerice policijski sat. To još uvijek nije jamstvo da će vlada te mjere i implementirati.
Nakon ove korone svijet više neće biti isti. Otvorena je pandorina kutija. Mladi su pokazali da su spremni žrtvovat starije, a to su vidjela i njihova djeca. Život je relativan. Vrijediš dok radiš i stvaraš. Nakon toga gledaj da spremiš kofere i odeš u vječna lovišta. Gadne su te spirale.. Tako ako vlastita djeca ove današnje ne pokopaju prijevremeno, to će im napraviti majka priroda. Zaboravljaju ljudi da je španjolska gripa kosila mlade, a ne stare ljude. Nije ovo zadnji virus koji nas obilazi. To je ionako neminovnost globalizacije. Priroda ima svoj odgovor na ljudsko ponašanje.