Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Djeca nas ovršenih odlaze iz Hrvatske'

Zašto banka prodaje dug za 20 posto vrijednosti, a ne smanji ga dužniku na taj iznos? Problem blokiranih ne bi se smjelo rješavati 'trgovcima dugovima'.
20. lipnja 2017. u 15:46 24 komentara 2621 prikaza
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Otpis malog duga neće ništa riješiti. Ako ste u blokadi i ne možete platiti jedan račun, ne možete ni drugi, ulazite iz blokade u blokadu. Sve blokade trebalo bi voditi u računalnom sustavu, preseliti ih iz Fine na sudove, ne naplaćivati sudske pristojbe, otplaćivati samo glavnicu i kamatu. Ukinuti javne bilježnike. Upravo troškovi ovršnog postupka doveli su do ovolikog broja blokiranih – ustvrdio je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić na okruglom stolu “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” koji je u suradnji s udrugom Blokirani organizirala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

još bez rješenja Dug blokiranih milijardu kuna veći od početka godine

Kolakušić se referirao na najave ministra financija Zdravka Marića o otpisu dugovanja blokiranih građana do visine prosječne plaće, no očigledno to ne smatra uvjerljivom i sustavnom mjerom. Također, smatra da problem neće riješiti ni predložena izmjena Ovršnog zakona prema kojoj se dio plaće koji se izuzima od ovrhe povećava s dvije trećine na tri četvrtine.

Fond za smještaj ovršenih

– Već u drugom stavku zakona stoji da će se četvrtina ovršiti i onima koji imaju plaću nižu od prosječne pa se to radi i na mirovinama od 800 kn. Ako u Švicarskoj imamo odredbu da je cijela mirovina izuzeta od ovrhe, zašto mi to ne možemo imati – revoltiran je sudac koji smatra i da bi iznos minimalnog duga za koji bi se smjela ovršiti nekretnina trebao biti 50 tisuća kuna, a ne predloženih 20 tisuća.


Jedna od Kolakušićevih ideja je i formiranje fonda u koji bi u trenutku pokretanja ovrhe određen iznos uplaćivali vjerovnici, a novac bi se namjenski koristio za uređenje nekretnina u vlasništvu RH za smještaj ovršenih osoba. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je da se izmjenama Ovršnog zakona išlo na to da se jedina nekretnina u kojoj se živi ne može ovršiti. Ako i dođe do toga, da država osigura smještaj određeno vrijeme. 
Takvih je slučajeva stotinjak godišnje, izračunali smo koliki bi to bio iznos u proračunu i to je održiva mjera – kazao je Bošnjaković i dodao da bi u budućnosti trebalo razmišljati o mogućnosti da u trenutku kad zakonske zatezne kamate dostignu visinu duga ili prestanu ili uspore rasti.


blokirani Statistika Objavljen broj blokiranih građana: Ukupni dug je porastao

Ministar Marić je prilično zabrinut za položaj vjerovnika i poruku koja se šalje građanima koji uredno servisiraju obveze, kako ne bi bilo shvaćeno da se dugovi trebaju namjerno izbjegavati. Država kao vjerovnik, kaže, ima razmjerno malen udio u dugu blokiranih – 12,3%. 
– Treba djelovati afirmativno prema ostalim vjerovnicima, stimulativnim mjerama kojima bismo ih privukli u sustavno rješenje – zaključio je Marić i najavio osnivanje radne skupine za rješavanje problema blokiranih.
Da se problem blokiranih nikako ne bi smjelo rješavati kroz “trgovce dugovima” koji će, kaže, donijeti ropstvo, nego kroz djelomične otpise i reprograme, smatra makroekonomist Branimir Lokin. Otkupa dugovanja dotaknuo se i Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage. 
– Zašto banka, ako prodaje dug za 20% vrijednosti, ne bi i dužnicima dug smanjila na 20%? – pita Aleksić.

Iskustvo blokiranog Šterca

Treba poraditi na prevenciji budućih blokada tako da se ne dopusti ovrha dužniku koji primjenjuje nezakonite kamate, prema pravomoćnoj sudskoj presudi. Ovrhu nekretnina koje su pod teretom takvih kredita trebalo bi, kaže Aleksić, zabraniti, kao i ovrhu nekretnina kod dugovanja koja nisu pod hipotekom. 
Demograf Stjepan Šterc dugove smatra jednim od najvećih razloga iseljavanja, a o tome je progovorio iz vlastitog iskustva.


fina dužni 41,99 milijarde Od 330 tisuća blokiranih, stečaj zatražila tek 924 građana

– Ja sam u blokadi četiri godine, kao i cijela moja obitelj, upoznat sam s nakaradnim sustavom otkupa dugova. Prodaju se najčešće za 10 do 15% vrijednosti. Kako smo mogli pustiti da otkupljivači uđu u naš sustav, a da sami ne stvorimo fond od 5 do 6 mlrd. kn koji bi mogao te dugove otkupiti, gdje bi im partner bila država. A djeca nas ovršenih odlaze iz Hrvatske – ogorčen je Šterc.

Osnivačica projekta Blokirani Miriam Kervatin iznijela je porazan podatak da je krajem 2014. ukupan iznos duga blokiranih građana premašio dug privrede, što se nije dogodilo nigdje u svijetu.

– Dosadašnjim pravnim okvirom koji je povećavao dug kao država smo moralno zakazali. Građani, posebno mladi, očekuju da se zaustavi raslojavanje, da se blokiranim građanima ne oduzima i ono malo što imaju – zaključila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.     

blokirani VEČERNJI LIST U AKCIJI Spasimo blokirane! 'Digao sam 117.000, a dug je sad 390.000 kn' 23.04.2015., Zagreb - Udruga Blokirani odrzala je prosvjed na Trgu svetog Marka. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL 328.000 GRAĐANA Donosimo mogući plan za spas blokiranih. Rješenje duga u pet koraka Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage INTERVJU Goran Aleksić: Kad riješim žrtve banaka, okrećem se blokiranima
  • Long:

    Slazem se. Ljudi su ostali bez posla, bez placa. Krediti, a posebno oni u svicarcima. Unistili su ih. Svake godine novi nameti. Kazna od parkinga od 100 kuna, dodje na ovrhu sa 2000 kuna. A da sama kazna nikad nije ... prikaži još! ni stigla. Meni je osobno doslo 850 kuna na ovrhu od odvoza smeca. Za tri racuna koja nisu nikad ni stigla meni. U ovrhi od Hanze pise da su racuni poslani prije 3 godine, na adresu na kojoj nisam prijavljen vec 7 godina. Znaci za racune, nisu znali pravu adresu, ali za ovrhu su pogodili? Lopovska drzava. Nista drugo.

  • josipkucko59:

    jako veliki broj ovrsenih je zbog unistavanja radnih mjesta

  • stefj:

    Ljudi su svašta potpisivali samo da dođu do novca. Neki su time kupovali hranu i odjeću, a neki automobile i luksuz... Prvo što treba obavezno uvesti u škole građanski odgoj ili nešto slično što će učiti ljude da čitaju što ... prikaži još! potpisuju, da budu svjesni mogućih posljedica i svega što ide uz to. Ako je čovjek potpisao da će dati bubreg, ne možemo to ništa napraviti... Država treba raditi na tome da do toga ne dođe, da ljudi ne potpisuju takve stvari jer nemaju izbora. Država treba regulirati valjanost ugovora da nisu lihvarski, kamatne stope i sl... Treba pomoći siromašnima, no budalama nikako...