Ministar financija Tomislav Ćorić u Dnevniku HRT-a komentirao je Vladin novi paket antiinflacijskih mjera koje bi trebale stupiti na snagu iduće godine, osvrnuvši se pritom na cilj mjera, reakcije javnosti i kritike oporbe. Govoreći o porezu na ekstraprofit, Ćorić je odbacio tvrdnje da je riječ o ponavljanju ranijeg modela oporezivanja te istaknuo kako se sada radi o "poreznom tretmanu prekomjernih bruto marži poduzeća". "Kod onih poduzeća kod kojih je u odnosu na trogodišnji prosjek koji je prethodio ove godine došlo do značajnog povećanja marži i samim time bruto dobiti kroz te marže", rekao je. Prema njegovim riječima, cilj mjere je identificirati tvrtke koje su povećanjem marži dodatno utjecale na rast inflacije i inflacijskih očekivanja u Hrvatskoj.
"Ponašanje u okviru kojeg se egzogeni šok koji nam se dogodio i općenito zagrijanost ekonomije koristi za profitiranje jednostavno nije i neće biti dozvoljeno", naglasio je. Ćorić se osvrnuo i na kritike dijela javnosti, osobito među iznajmljivačima, nakon predstavljanja Vladina paketa mjera. Istaknuo je da su se tijekom godina u sustavu pojavile određene anomalije koje se sada pokušavaju ispraviti. "Svjesni smo činjenice da je dio ljudi u jednom trenutku, a uslijed značajno povoljnijeg poreznog tretmana, nesamostalni rad zamijenio paušalom i na taj način imamo pojavu prikrivenog nesamostalnog rada. Na ovaj način to adresiramo", kazao je. Dodao je i da će paušalni obrti i dalje imati povoljniji porezni tretman od nesamostalnog rada.
Govoreći o mogućem rastu ili zamrzavanju plaća u državnim i javnim službama tijekom 2027. godine, Ćorić je rekao kako očekuje "konstruktivan pristup" sindikata tijekom budućih kolektivnih pregovora. Naglasio je da će u 2026. godini plaće u javnim i državnim službama porasti za nešto više od tri posto, ali i upozorio na potrebu racionalnog pristupa u idućem razdoblju. Ćorić je također poručio da rast plaća u javnom sektoru nije postao opterećenje za državu te istaknuo kako Vlada cijeni doprinos zaposlenih u državnim i javnim službama. Komentirao je i nešto slabiji rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine, no odbacio je mogućnost zabrinutosti zbog takvih pokazatelja. "Imali smo situaciju da je prvi mjesec bio vrlo nepovoljan za građevinske radove što se vidi i na brojkama na građevinskim radovima u prvom kvartalu, što je nešto utjecalo i na umanjenje rasta BDP-a u odnosu na ono što smo očekivali", tvrdi Ćorić. "Međutim i dalje je to iznad dva postotna boda te i dalje značajno iznad prosjeka Europske unije", dodao je.
Na prozivke oporbe, posebno SDP-a i platforme Možemo, koji su Vladin paket nazvali pokušajem spašavanja državnog proračuna, Ćorić je odgovorio kako su kritike oporbe "paušalne i u pravilu nedorečene". "Ja moram priznati da bih trebao duboko razmisliti da bi se sjetio neke konstruktivne prilike odnosno konstruktivnog rješenja koji je bio predložen od strane oporbe", kazao je Ćorić. Govoreći o ukidanju poreza na mirovine, ministar je rekao kako Vlada želi pridonijeti rastu životnog standarda umirovljenika i njihovoj većoj kupovnoj moći, iako velik broj umirovljenika ni dosad nije plaćao porez zbog niskih primanja. Na pitanje što bi smatrao uspjehom u borbi protiv inflacije, Ćorić je rekao da Vlada vjeruje kako bi tijekom prve polovice 2027. inflacija mogla pasti na ciljane razine od oko dva posto, pod uvjetom da ne dođe do nove energetske krize i pogoršanja situacije na Bliskom istoku.
Otvori KEKS Pay
